Vijesti

Švedski dužnosnik izjavio da migranti ne uspijevaju zbog predrasuda Šveđana

Razlog zbog kojeg migranti koji dolaze u Švedsku nisu u većoj mjeri samodostatni je taj što Šveđani imaju predrasude prema njima. Tako barem govori Fadi Barakat, direktor Ureda za industriju i trgovinu grada Malmöa.

Nedavno istraživanje koje je proveo Švedski poduzetnički forum pokazalo je da migrantima u prosjeku treba oko 12-13 godina prije nego čak 50% njih postigne osnovnu samodostatnost u Švedskoj. U većini slučajeva, migranti žive od državnih sredstava. Studija je također pokazala da migranti iz Afrike i Bliskog istoka postižu najslabije rezultate.

Fadi Barakat se osvrnuo na zaključke studije na švedskom Radio P1 jutarnjem programu, prema izvješću Fria Tider. Tvrdio je da su razlog ove niske stope uspjeha predrasude Šveđana, koje mogu biti “i svjesne i nesvjesne”, zbog kojih ne zapošljavaju migrante.



Barakat je istaknuo kako je najveći problem taj što Šveđani ne rade dovoljno na svojoj prilagodbi migrantima. “Važno je prilagoditi svoj pristup ljudima koji dolaze ovdje”, rekao je u intervjuu. “Rješenja koja razvijamo često ne zadovoljavaju potrebe pojedinca.”

Jedan od primjera koji je dao jest taj da bi se migranti koji dolaze iz Afrike i Bliskog istoka trebali obrazovati na svojim materinjim jezicima, a ne na švedskom.

Na pitanje kako somalijski migrant bez obrazovanja može dobiti posao u Švedskoj, Barakat je odgovorio da “razina obrazovanja nije najveći problem, već kako se odnosimo prema stručnosti koju posjeduju i kako gledamo na nju”.

Admin

Share
Published by
Admin

Recent Posts

SHELLENBERGER: Tihi očaj budnih fanatika

Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…

2 years ago

KLEIN: Vlastita prljava povijest predaka američkih Indijanaca

U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…

2 years ago

DOYLE: Antiljudski vandalizam pokreta Just Stop Oil

Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…

2 years ago

ROOT: Koliko bi Amerika danas bila drugačija da je Trump još uvijek predsjednik?

Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…

2 years ago

O’NEILL: Zašto su eko-aktivisti toliko neprijateljski nastrojeni prema čovječanstvu

Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…

2 years ago

DESMET: Znanost i ideologija

Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…

2 years ago