Prije našeg Black Lives Matter trenutka, osoba nije mogla zamisliti NBC mreže kao prožete “sustavnim rasizmom”.
A opet, koje je drugo objašnjenje za ovotjednu drakonsku kadrovsku odluku predsjednika NBCUniversala Cesara Condea?
Prema Condeu, bijeli udio zaposlenika NBC-a, sad 74 posto i ravnomjerno podijeljen između muškaraca i žena, biti će srezan na 50 posto.
Udio osoba od boje — crnaca, Latinoamerikanaca, Indijanaca i rasno mješovitih ljudi — porasti će sa sadašnjih 26 posto zaposlenika NBCUniversala na 50 posto.
Što to znači?
Udio bijelih muškaraca među zaposlenicima NBCUniversala će se srezati sa sadašnjih 38 posto na 25 posto — jednu trećinu manje — i nakon toga ograničiti na toj gornjoj granici kako bi osigurali da ljudi od boje i žene dosegnu i ostanu na 50 posto.
Nametanje rasnih i spolnih kvota u radnoj snazi poput ove u NBCUniversal — polovica žena, polovica ljudi od boje — čini se da gazi sav duh, ako ne i slovo, Zakona o građanskim pravima 1964.
Zašto Conde to radi?
“Imamo jedinstvenu odgovornost da izgledamo i odražavamo sve ljude u zemlji kojoj služimo”, rekao je.
Ali odakle dolazi ta odgovornost, čija realizacija znači aktivnu diskriminaciju protiv novih zaposlenika samo zato što su krivog spola ili rase; tj. ako su neželjeni bijeli muškarci?
Amerika je uspjela kao meritokracija u kojoj se nagrađivala izvrsnost, bilo da je to u sportu ili znanosti. Naši su olimpijski timovi trijumfirali kad smo slali ono najbolje što imamo u svakoj disciplini.
Ovakva egalitarna i ideološka pobuna protiv izvrsnosti također se pojavila su okrugu Fairfax, državi Virginiji, u Srednjoj školi za znanost i tehnologiju Thomas Jefferson, koja se, priznaje Washington Post, “često svrstava kao najbolja javna srednja škola u Sjedinjenim Državama”.
Zašto TJ ima problem? Kao što piše novinar Posta, škola je “ozloglašena zbog nedovoljnog primanja crnih i latino učenika”.
Da li TJ diskriminira pri prijemu protiv crnaca i Latinoamerikanaca? Da li škola predstavlja nekakav ostatak “masovnog otpora” iz starih dana?
Od 486 učenika u brucoškim razredima ove nadolazeće školske godine, broj crnih učenika je malen, čak manji od 3 posto koliko iznosi udio onih latinoameričkih. Da li ovo još jedan primjer “bijele privilegije” na djelu?
Teško. Bijelci čine samo 17 posto nadolazeće generacije TJ-a.
Problem su, ako je to problem, azijski Amerikanci. Tri od četiri člana nove generacije TJ-a azijskog su podrijetla.
Zašto dominiraju azijski Amerikanci? Primaju li ih na temelju njihove rase ili etničnosti?
Ponovno, ne. Azijci čine 73 posto nadolazeće generacije jer su ostvarili izvrsne rezultate na prijemnim testovima iz matematike, čitanja, znanosti i pisanju eseja.
Oni su osvojili prijem u TJ, ne na temelju svoje etničke pripadnosti ili rase, već na svojoj akademskoj izvrsnosti kao što je i pokazano u standardiziranim testovima koje su pisali svi učenici iz Fairfax i okolnih okruga.
Ravnateljica Thomasa Jeffersona Ann Bonitatibus rekla je o svojoj školi: “Mi ne odražavamo rasni sastav” sustava javnih škola okruga Faifax.
Ne, ne odražavaju. Ali što onda, ako se Thomas Jefferson svrstava kao najbolja STEM škola u Sjedinjenim Državama?
I komentar Bonitatibus podiže legitimno pitanje:
Je li moguće odražavati “rasni sastav” okruga Fairfax i ostati “najbolja javna srednja škola u Sjedinjenim Državama”?
Sličan problem pojavio se u Kaliforniji. Godine 1996., na državnom referendumu, Kalifornijci su glasali 55-45 za uvođenje amandmana slijepog na boje u svoj državni ustav:
“Država neće diskriminirati protiv, ili dati prednost bilo kojem pojedincu ili skupini, na temelju rase, spola, boje, etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla u javnom zapošljavanju, javnom obrazovanju ili javnim ugovorima.”
Jasno, koherentno i slijepo na boje.
No, glasači će u studenom moći glasati za ukidanje tog amandmana slijepog na boje i dopustiti Kaliforniji ponovno započinjanje diskriminacije — u korist Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca te protiv Azijaca i bijelaca — kako bi promijenili postojeću rasnu ravnotežu u prijemu na državna sveučilišta i dodjeljivanju državnih ugovora.
Ako to prođe, na elitna državna sveučilišta poput UCLA-a i Sveučilišta Kalifornija u Berkeleyju bit će primljeno više Latinoamerikanaca i crnaca sa slabijim rezultatima na testiranju i manje Azijaca i bijelaca. Prakse smatrane rasnom diskriminacijom i koje su navodno stavljene izvan zakona Zakonom o građanskim pravima 1964. ubuduće će se smatrati pohvalnima i obaveznima.
Bit će rasne i etničke diskriminacije, baš kao što je to bilo u danima segregacije. Samo će se preokrenuti boja korisnika i boja žrtava.
A to je i smisao BLM revolucije, koja bi se mogla sažeti kao: “Sad je red na nas!”
Patrick “Pat” Buchanan je američki paleokonzervativni politički komentator, autor, sindikalni kolumnist, političar i voditelj. Bio je viši savjetnik predsjednicima Nixonu, Fordu i Reaganu kao i kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju 1992. i 1996. godine.
