Crni životi su važni. Crna poduzeća, ne toliko.
Četiri policajca u Minneapolisu po kratkom su postupku otpuštena, a jedan od njih četvorice je uhićen i optužen za ubojstvo crnog osumnjičenika po imenu George Floyd, koji je umro u policijskom pritvoru.
U videozapisu, koji je mobitelom snimio jedan od mnogih svjedoka, policajac identificiran kao Derek Chauvin držao je svoje koljeno na Floydovom vratu gotovo devet minuta dok je ovaj vezan lisicama potrbuške ležao na ulici. Policajci su ignorirali u više navrata ponovljenu Floydovu molbu: “Ne mogu disati.” Do trenutka dolaska hitne pomoći, Floyd je bio u nesvijesti i naizgled beživotan. Nakon otprilike sat vremena dugog pokušaja reanimacije osoblja hitne pomoći, proglašen je mrtvim.
Dok ovo pišem, na ulicama Minneapolisa održano je osam dana uzastopnih prosvjeda, pri čemu su mnoga poduzeća napadnuta, opljačkana i zapaljena. Lokalni okružni tužitelj nastavlja s istraživanjem i možda će podnijeti dodatne optužbe protiv časnika. Ali to nije zaustavilo prosvjede, od kojih su mnogi nasilni, koji su izbili u drugim gradovima širom zemlje, uključujući Los Angeles, Washington D.C. i Atlantu.
Prosvjedi su prividno zbog navodne “epidemije” i “rasprostranjene” i “rasno utemeljene” policijske brutalnosti protiv crnaca i nedostatku samopouzdanja da će, u slučaju Floyda, pravda biti zadovoljena. Problem ovih tvrdnji jest taj što su lažne, budući da ih ne podržavaju podaci.
Ne postoji “epidemija” rasističkih policajaca koji ubijaju crne osumnjičenike. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), policijska ubojstva crnaca pala su za gotovo 80% od kasnih 60-ih godina do 2010-ih, dok su policijska ubojstva bijelaca ostala jednaka. U međuvremenu, 2017. godine, prema CDC-ovom Izvješću o nacionalno vitalnim statistikama, za crnce ne-latinoameričkog podrijetla postojala je osam puta veća vjerojatnost da će biti žrtve ubojstva (stopa smrtnosti od ubojstva: 23,2 na 100.00) od ne-latinoameričkih bijelaca (stopa smrtnosti od ubojstva: 2,9 na 100.000).
Broj 1 uzrok smrtnih slučajeva koji su se mogli spriječiti za mlade bijele muškarce su nesreće, poput automobilskih nesreća i utapanja. Razlog broj 1 smrti, koje su se mogle ili nisu mogle spriječiti, mladih crnih muškaraca je ubojstvo i to gotovo uvijek od ruku drugog mladog crnog muškarca. Godine 2018., bilo je otprilike 7.400 crnih žrtava ubojstava, više od polovice ukupnog broja ubojstava u naciji, pri čemu je crnački udio u populaciji 13%. Od tog broja, policija je ubila nešto više od 200 crnaca, a gotovo svi oni su imali oružje ili su se nasilno odupirali uhićenju.
Posljednjih godina, policija godišnje u prosjeku ubija oko 1.000 Amerikanaca. Od tog broja, polovica su bijelci i jedna četvrtina crnci, dok je ostatak osumnjičenih druge ili nepoznate rase. Od otprilike 1.000 koje ubiju policajci, manje od 4% slučajeva uključuje bijelog policajca i nenaoružanog crnog muškarca.
Nedavne studije ne samo da ne pronalaze “sustavno” zlostavljanje crnih osumnjičenika od strane policajaca, već, ako bilo što drugo, policajci više oklijevaju upotrijebiti smrtonosnu silu protiv crnih nego protiv bijelih osumnjičenika. Heather Mac Donald iz Instituta Manhattan piše: “Što se tiče policijske prijetnje crncima: Policajac ima 18,5 veću vjerojatnost da ga ubije crni muškarac nego da policajac ubije nenaoružanog crnog muškarca.” Prošle godine, prema Washington Postu, policija je ubila devet nenaoružanih crnaca. Za usporedbu, ubili su 19 nenaoružanih bijelaca. Posljednjih godina, pri vršenju dužnosti, život godišnje izgubi u prosjeku oko 50 policajaca. Dakle, svake godine se ubije više policajaca nego nenaoružanih crnih osumnjičenika.
Minneapolis 2020. nije Birmingham, Alabama 50-ih godina prošlog stoljeća. Vrhovni policajac nije rasistički segregacionist poput Birminghamovog zloglasnog Billa Connora, koji je huškao pse i koristio vatrogasne cijevi protiv prosvjednika za građanska prava. Šef policije u Minneapolisu je meksički Amerikanac i crnac. Gradonačelnik je mladi demokratski liberal. Predstavnik američkog Zastupničkog doma tog okruga je crni. Potpredsjednik gradskog vijeća je crni, baš kao što je to i glavni državni odvjetnik.
U Baltimoreu, gdje je 2015. godine mladi crni muškarac po imenu Freddie Grey umro u policijskom pritvoru, kako bilo tko ozbiljnog lica može tvrditi da crni stanovnici pate zbog “institucionalnog” rasizma? Gradonačelnik je crna žena; dva glavna dužnosnika policijskog ureda bila su crna; gradsko vijeće je većinski crno; državni odvjetnik koji je podigao optužnicu protiv šest policajaca je bio crni; trojica od šest optuženih policajaca su bili crni; sudac koji je vodio slučajeve dvojice optuženih policajaca je bio crni; glavni američki državni odvjetnik je bio crni, kao i predsjednik Sjedinjenih Država. Institucionalni rasizam?
I konačno, zašto se administracija Baracka Obame nije pozabavila tom navodnom “sustavnom” ili “strukturalnom” ili “institucionalnom” policijskom brutalnošću u njegovih osam godina na vlasti? U međuvremenu, tijekom vikenda za Dan sjećanja u Obaminom posvojenom rodnom gradu Chicagu, ubijeno je 10 ljudi, a njih 49 je ranjeno. U gradu u kojem je otprilike trećina stanovnika crno, prema podacima policijske uprave Chicaga, 70% gradskih žrtava ubojstava je crno.
Kada i gdje će početi prosvjedi?
Larry Elder je američki konzervativni radijski voditelj, pisac i odvjetnik.
