Tijekom suđenja za opoziv predsjednika Donalda J. Trumpa, čut ćemo mnogo govora o našim pravilima vladavine. Jedna od čestih tvrdnji jest ta da je naša nacija demokracija. Ako smo postali demokracija, to bi predstavljalo duboku izdaju naših osnivača, koji su demokraciju vidjeli kao drugi oblik tiranije. Zapravo, riječ demokracija uopće se ne pojavljuje u dva najtemeljnija dokumenta naše nacije, Deklaraciji neovisnosti i američkom Ustavu. Osnivači su postavili temeljna pravila za republiku onako kako je navedeno u članku IV., odjeljak 4 Ustava, koji jamči “svakoj državi u ovoj Uniji republikanski oblik vladavine”.
John Adams uhvatio je suštinu ove razlike između demokracije i republike kad je rekao: “Imate prava koja prethode svim zemaljskim vladama; prava koja nije moguće opozvati ili ograničiti ljudskim zakonima; prava koja su proistekla od Velikog zakonodavca svemira.” Usporedite viziju republike Osnivača s onom demokracije. U demokraciji, većina vlada ili izravno ili kroz svoje izabrane predstavnike. Kao i u monarhiji, zakon je što god vlada odredi da je. Suzdržanost je na pojedincu, a ne na vladi. Za razliku od onoga što je predviđeno republikanskim oblikom vlasti, na prava se gleda kao na privilegije i dozvole koje je dodijelila vlada i koje ista može i ukinuti.
Evo nekoliko citata koji demonstriraju prezir koji su naši osnivači osjećali prema demokraciji. James Madison je u Federalističkim spisima broj 10. rekao da u čistoj demokraciji “ništa nije u stanju da spriječi poticaje da se žrtvuje slabija stranka ili nezaštićen pojedinac”.
Na Ustavnoj konvenciji 1787. godine, guverner Virginije Edmund Randolph rekao je da “u pronalaženju ovih zala prema njihovom podrijetlu, svaki čovjek ih je našao u turbulencijama i glupostima demokracije”. Alexandar Hamilton se složio, rekavši: “Mi sada stvaramo republikansku vladu. (Sloboda)” se ne nalazi u “krajnostima demokracije, već u umjerenim vladama. … Ako previše naginjemo demokraciji, uskoro ćemo se naći u monarhiji”.
John Adams nas je podsjetio: “Zapamtite, demokracija nikada ne traje dugo. Ona ubrzo potroši, iscrpi i ubije samu sebe. Još nije postojala demokracija koja nije počinila samoubojstvo”.
John Marshall, visoko cijenjeni četvrti glavni sudac američkog Vrhovnog suda, primijetio je: “Između uravnotežene republike i demokracije, razlika je kao ona između reda i kaosa.”
Thomas Paine je rekao: “Demokracija je najpodliji oblik vlasti koji postoji.”
Utemeljitelji su nam dali Ustav prepun nedemokratskih mehanizama. Jedna od ustavnih odredaba koja je nedavno naišla na kritike je Izborni kolegij. U svojoj mudrosti, osnivači su nam dali Izborni kolegij kao sredstvo odlučivanja o predsjedničkim izborima. To znači da jako naseljene države ne mogu tiranizirati male, manje naseljene države.
Da izabiremo predsjednika i potpredsjednika većinskim glasom, o ishodu predsjedničkih utrka uvijek bi odlučivalo nekoliko najnaseljenijih država, naime Kalifornija, Teksas, Florida, New York, Illinois i Pennsylvania, u kojima živi 134,3 milijuna ljudi ili 41% naše populacije. Predsjednički kandidati bi bez ikakvih posljedica mogli zanemariti interese građana Wyominga, Aljaske, Vermonta, Sjeverne i Južne Dakote, Montane i Delewarea. Zašto? U njima živi samo 5,58 milijuna Amerikanaca ili 1,7% američke populacije. Mi više ne bismo bili vlada “ljudi”; umjesto toga, naša vlada bila bi sastavljena i odgovorna vođama i građanima samo nekoliko jako naseljenih država. To bi bila vrsta tiranije kakve su se osnivači bojali.
Kongres je taj koji predstavlja najveću prijetnju našim slobodama. Nepovjerenje utemeljitelja može se vidjeti u negativnom jeziku naše Povelje o pravima poput: Kongres “neće uskratiti, ograničiti, negirati, umanjivati i neće prekršiti ili lišiti”. Kad umremo i ako na svom sljedećem odredištu vidimo bilo što nalik Povelji o pravima, znat ćemo da smo u paklu jer bi Povelja o pravima na nebu sugerirala da se Bogu ne može vjerovati.
Walter E. Williams je američki ekonomist, komentator i akademik. Profesor je ekonomije na Sveučilištu George Mason, kao i kolumnist i autor poznat po svojim klasično liberalnim i libertarijansko konzervativnim pogledima.
