Ljevičari su pokrenuli još jednu kampanju u svrhu uništenja predsjednika Trumpa, ekonomije i nada afroameričke zajednice koja je bilježila rekordne brojke u zaposlenosti.
Ako vjerujete medijima, Afroamerikanci se dižu protiv predsjednika Trumpa zbog policijskog incidenta u Minneapolisu, demokratskom gradu kojim upravljaju radikalni ljevičari koji su glasali za raspuštanje policije, u Minnesoti, demokratskoj državi koja nije glasala za republikanca od Nixona, udaljenoj više od 1.000 milja od Washington D.C.-a. I, ako vjerujete medijima, ekonomija je osuđena na propast, a u svakoj državi koja se ponovno otvorila ulice su zbog pandemije ispunjene mrtvim tijelima.
Najnovija anketa Rasmussena pokazuje da ocjena odobravanja predsjednika Trumpa među vjerojatnim crnim glasačima iznosi 41%. To je više od 40%, koliko je iznosila u jesen 2018. godine, što je bio rekord do ovog trenutka.
Kako je to moguće? Zar nisu crni ljudi ljuti zbog Trumpovog poziva na zakon i red?
Anketa sa Sveučilišta Monmouth također pokazuje da je 72% Afroamerikanaca zadovoljno sa svojim lokalnim policijskim upravama. Usprkos onoga što vidite na televiziji, 21% Afroamerikanaca je vrlo zadovoljno s lokalnom policijom, a još njih 51% je zadovoljno.
Samo 5% je vrlo nezadovoljno.
Zašto se zemlja nalazi u plamenu i zašto toliko mnogo političara, korporacija i organizacija staje u red kako bi zadovoljili bijes tih 5%? Pitajte ih ako ih možete pronaći dok potiču nerede.
Podržavajući zakon i red, predsjednik Trump stoji uz bok gotovo 3 od 4 Afroamerikanca koji su sretni sa svojim lokalnim policijskim upravama u odnosu na manje od petine onih koji nisu.
Zašto se ove brojke o onome što Afroamerikanci zapravo misle toliko dramatično razlikuju od onoga što mediji inzistiraju da misle kako bi opravdali nerede i pljačku?
41% Afroamerikanaca izjavilo je da su imali iskustvo u kojem je policajac pomogao da se oni ili članovi njihovih obitelji zaštite u opasnoj situaciji.
To je značajno više od 33% bijelaca i 21% Latinoamerikanaca.
Crna zajednice imaju više koristi od provedbe zakona nego druge zajednice. Mnoge od trgovina koje su uništene i opljačkane bile su u vlasništvu Afroamerikanaca. I mnogo manje je vjerojatno da će ih moći obnoviti nego je to slučaj s masivnim nacionalnim lancima poput Targeta ili CVS-a. Kolaps poslova s gotovinom i poduzeća koje su osiguravala lokalni kredit uništit će ove četvrti.
Dok su mediji zaokupljeni slavljenjem radikalnih prosvjeda za raspuštanje policije, 167 osoba je upucano tijekom jednog tjedna u Chicagu, 14 ljudi je upucano tijekom prethodnog vikenda u Baltimoreu i 12-godišnjak je upucan u St. Louisu. Nitko osim policije ne može ovo zaustaviti.
Ukidanje sredstava policiji je projekt male skupine bogatih mladih radikala koji nikad nisu živjeli u svijetu bez policije i nemaju pojma što im se može dogoditi bez nje.
Crni ljudi koji žive u siromašnijim područjima točno znaju što se može i što se događa svaki tjedan.
To je razlog zbog kojeg predsjednik Trump poziva na zakon i red i njegov pohod je možda naljutio bijele radikale, osobito one u medijima, ali ga mnogi crni ljudi shvaćaju drugačije. Povijest borbe protiv kriminala u Americi suočava se sa svojim vlastitim radikalnim povijesnim revizionizmom koji bi se mogao nazvati Projektom 1960. poput njegovog kolege Projekta 1619.
Suvremeno stanje policije i zatvora nisu izmislili bijeli ljudi, već je rezultat zahtjeva čelnika crne zajednice koji su željeli suzbijanje droge i kriminala.
Godine 1973., 71% Afroamerikanaca u New Yorku tražilo je da dileri droge budu osuđeni na doživotni zatvor bez uvjetne slobode. To je bilo u doba kad je NAACP-ova Građanska mobilizacija protiv kriminala tražila više policije u crnim susjedstvima i minimalnu kaznu od 5 godina za pljačkaše, 10 godina za dilere droge i 20 godina za ubojice.
“Nije policijska brutalnost ta zbog koje se ljudi boje noću hodati ulicama”, rekao je Vincent Baker, vođa Građanske mobilizacije protiv kriminala.
U međuvremenu, crni stanovnici kupovali su oružje i formirali osvetničke skupine kako bi štitili vlastite ulice. Svećenici i crni nacionalisti ušli su u taj vakuum kako bi se obračunali s dilerima droge.
“Tiha većina u Harlemu pozdravila bi policijsku naredbu čvršćeg nadzora”, molio je Baker. Alternativa, kako je prethodno tvrdio, bila bi osvetnička pravda. “Mi ne želimo revolveraše, plaćene ili neplaćene, u našoj zajednici. Mi želimo provedbu zakona.”
Rasprave o kriminalu 1960-ih godina suočile su bijele liberale, koji su se zalagali za labavije kažnjavanje kriminala, protiv crne zajednice koja je bila spremna pozvati na osvetnička ubojstva dilera droge. Postavljanje policajaca u svaki stambeni blok nije bila rasistička zavjera, već zahtjev čelnika susjedstva koji su željeli izbjeći loše izbore između dilera droge i osvetnika u zajednici.
Predsjednik Trump poznaje i proživio je ovu povijest. To ja razlog zašto se zalaže za zakon i red. Zakon i red nije rasistički. Kad se on sruši, žrtve toga su vrlo često Afroamerikanci.
“Najveće žrtve nereda su građani koji vole mir u našim najsiromašnijim zajednicama i ja ću se kao njihov predsjednik boriti kako bi ih zaštitio”, izjavio je predsjednik Trump. “Ja ću se boriti da vas zaštitim. Ja sam vaš predsjednik zakona i reda.”
Dok su mediji lažno tvrdili da je crnoj zajednici zaprijetio represijom, Trump je u stvari podsjećao afroameričke glasače na razliku između njega i Joea Bidena.
Biden možda zadovoljno gleda kako Amerika gori tako dugo dok su njegovi radikalni saveznici zadovoljni, ali crna zajednica i tvrtke koje gore vjerojatno imaju manje entuzijazma prema toj ideji.
Mediji sugeriraju da je na neki način poziv predsjednika Trump na zakon i red radikalan.
Nije.
Borba protiv kriminala, baš kao i podrška vojsci i slobodi govora, nekada je bila dvostranačko pitanje prije nego su se radikalizirani demokrati odrekli onoga što je bila temeljna daska nacionalne politike.
Demokrati pokušavaju povezati Trumpov poziv na zakon i red s Nixonom. Ali zapravo je LBJ bio taj koji je proglasio rat protiv kriminala i koji je federalizirao policiju, vežući lokalnu policiju s Ministarstvom pravosuđa i opskrbljujući ih s vojnom opremom, istodobno naglašavajući statistiku i metriku.
“Naši parkovi su napušteni. Naši vlasnici trgovina odmjeravaju opasnosti svog naoružavanja i opasnosti od napada. Kriminal i nasilje u predgrađima povećava se još više od onoga u središtima gradova”, rekao je predsjednik Johnson. “Sve dok svaka žena u ovoj zemlji neće moći noću hodati ulicama svog grada, neuplašena i neozlijeđena, mi imamo posao za obaviti u provođenju zakona.”
Poput ostatka Velikog društva, Johnsonov Rat protiv kriminala je propao jer se pretpostavljalo da će vođenje lokalnih politika putem klase nacionalnih stručnjaka učiniti te politike učinkovitijima i, uz drugu veliku zabludu Velikog društva, da se socijalni problemi mogu riješiti socijalnom pomoći. Umjesto poraza kriminala, Veliko društvo stvorilo je socijalnu državu i ovjekovječilo tegobe, svodeći svojedobno ambiciozne crne zajednice na močvaru razorenih domova.
Da je LBJ namjerno želio uništiti crne zajednice, nije mogao napraviti bolji posao.
Johnsonov Rat protiv kriminala bio je odgovor na rasne nemire, ali nije uspio odgovoriti na stvarnost da su nerede, baš kao i većinu nereda u prethodnom stoljeću, prvo nadahnuli komunisti, a potom i drugi ljevičarski agitatori, od koji je Antifa samo jedna od mnogih inkarnacija.
Tamo gdje se LBJ-om tim usredotočio na ulagivanje crnim socijalistima, Trump je pružio ruku crnim kapitalistima. Neredi i pljačke ne uništavaju socijalnu državu koju žele crni socijalisti, već male tvrtke koje se nalaze u korijenu crnog kapitalizma. To nije slučajnost.
Ukidanje sredstava policiji predstavlja zahtjev za premještanje novca iz zakona i reda u socijalnu državu.
Crni kapitalizam ne može funkcionirati bez zakona i reda, dok crni socijalizam napreduje u bijedi.
Neredi su, u izvjesnom smislu, građanski rat za dušu crne zajednice. Ako buntovnici uspiju, crne zajednice potonut će još dublje u gangstersku trulež i socijalnu državu. One će postati još više nedjeljive od demokrata čak i dok gube svu nadu za bolju budućnost.
To je razlog zašto Afroamerikanci koji poštuju zakon i red stoje uz predsjednika Trumpa.
Daniel Greenfield je istraživački novinar i pisac koji se usredotočuje na radikalnu ljevicu i islamski terorizam.
