Novo istraživanje pokazalo je da je unatoč većim očekivanjima samo 43 posto svih izbjeglica dobilo posao u Njemačkoj, prema najnovijim podacima objavljenima 2018. godine.
U reprezentativnom istraživanju iz 2016. godine, 67 posto izbjeglica navelo je da očekuje kako će se zaposliti unutar dvije godine, objavio je Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIV), pozivajući se na svoje istraživanje. Međutim, 2018. godine posao je zapravo imalo samo oko 43 posto svih izbjeglica.
“Visoka očekivanja izbjeglica u vezi unosnog zaposlenja samo su se djelomično ostvarila”, napisala su dva autora istraživanja, Daniel Graeber i Felicitas Schikora.
Većina izbjeglica nije mogla pronaći posao unatoč svojim naporima. Prema istraživanju, žene su osobito pogođene nezaposlenošću. Dok je u 2018. godini bilo zaposleno 52 posto muških izbjeglica, ta brojka iznosila je samo 14 posto kod žena.
Njemačka vlada objavila je brojke koje ističu koliko je Njemačka potrošila na migrante, dosegnuvši rekordnih 23 milijarde eura samo u 2018. godini, što uključuje subvencije za najamninu, isplate za nezaposlene i ostale beneficije.
Usprkos obećanjima ekonomista i političara da će migranti donijeti koristi njemačkoj ekonomiji, dužnosnici su već 2017. godine počeli smanjivati očekivanja javnosti. Aydan Özoğuz, njemački povjerenik za imigraciju, izbjeglice i integraciju, rekao je te godinr da će do tri četvrtine njemačkih izbjeglica ostati bez posla narednih pet godina. Prema Financial Timesu, glavni izazovi odnose se na nedostatak jezičnih i radnih vještina.
Autori vide početne uspjehe u integraciji izbjegličke djece. Ali navode da postoji još prostora za napredak. Prema istraživanju, mlade izbjeglice sudjeluju u školskih rekreacijskim aktivnostima značajno rjeđe, sa samo 32,2 posto. S druge strane, učenici bez migrantske pozadine sudjeluju sa 62,7 posto.
Sudjelovanje u sportskim skupinama također je značajno rjeđe kod migrantske djece (9 posto) u odnosu na domaću djecu (17,7 posto).
Sport se smatra naročito dobrom prilikom za integraciju zbog niske jezične barijere i mogućnosti timskog rada koji se često zahtijeva. Istraživanje zaključuje da je već postignuto mnogo toga, ali da je potrebno uložiti dodatne napore.
Druge zemlje već su pokazale zabrinjavajuće znakove da većina migranta možda nikad neće biti samodostatna. Na primjer, u Švedskoj je 2018. godine oko 772.000 radno sposobnih migranata ovisilo o socijalnim beneficijama, a očekuje se da će taj broj još više porasti zbog koronavirusa. Švedsko istraživanje nadalje tvrdi da je 2016. godine najniža razina samodostatnosti zabilježena među migrantima iz Afrike i Bliskog istoka, pri čemu je samo kod 38 i 36 posto njih utvrđena samodostatnost.
