Nekoliko nedavnih anketa, kao i popularnost senatora Bernieja Sandersa, pokazuju da mladi ljudi preferiraju socijalizam naspram kapitalizma slobodnog tržišta. To je, vjerujem, rezultat njihovog neznanja i indoktrinacije tijekom školskih godina, od vrtića do koledža. U većini slučajeva, ni oni, a niti njihovi učitelji i profesori ne znaju što je kapitalizam slobodnog tržišta.
Kapitalizam slobodnog tržišta, unutar kojeg postoji dobrovoljna razmjena na mirni način, je moralno superiorniji od bilo kojeg ekonomskog sustava. Zašto? Počnimo od početne pretpostavke. Svi mi posjedujemo sebe. Ja sam svoje privatno vlasništvo, a vi svoje. Ubojstvo, silovanje, krađa i iniciranje nasilja je nemoralno zbog kršenja vlasništva nad samim sobom. Slično tome, prisilna uporaba jedne osobe u svrhu druge osobe je, iz bilo kojeg razloga, nemoralna jer krši vlasništvo nad samim sobom.
Tragično, dvije trećine do tri četvrtine saveznog proračuna može se opisati kao uzimanje pravedne zarade jednog Amerikanca i davanje drugom Amerikancu od strane Kongresa — korištenje jednog Amerikanca da služi drugog. Takvi akti uključuju subvencije poljoprivrednih gospodarstva, sanaciju raznih tvrtki, socijalnu sigurnost, zdravstvenu zaštitu, bonove za hranu, socijalnu pomoć i mnoge druge programe.
Kapitalizam slobodnog tržišta nema naklonost mnogih Amerikanaca — i ugrožen je, ironično — ne zbog svojeg neuspjeha, već zbog svojeg uspjeha. Kapitalizam slobodnog tržišta je bio toliko uspješan u Americi, što se tiče eliminiranja tradicionalnih ljudski problema — poput bolesti, pošasti, gladi i pretjeranog siromaštva — da se svi ostali ljudski problemi čine nepodnošljivima i neoprostivim. Želja mnogih Amerikanaca da eliminira te, tzv. nepodnošljive i neoprostive probleme, dovela je do pozivanja na socijalizam. Taj poziv uključuje jednakost prihoda, ravnotežu spolova i rasa, pristupačno stanovanje i zdravstvenu njegu, uredno tržište i mnoge druge socijalističke ideje.
Usporedimo kapitalizam sa socijalizmom odgovarajući na sljedeća pitanja: u kojim područjima života nalazimo najveće zadovoljstvo i najveće nezadovoljstvo? Ispada da rijetko nalazimo ljude uzrujane u društvu s kompjuterom, u trgovinama odjeće i supermarketima. Ali zato često vidimo nezadovoljne ljude u sukobu s odborima za obrazovanje, odjelima za motorna vozila, policijom i gradskim komunalnim službama.
Koje su razlike? Prvo, motivacija za pružanje usluga u supermarketima, kompjuterskim i odjevnim trgovinama, je profit. Isto tako, ako niste zadovoljni njihovim uslugama, možete ih istog trenutka otpustiti tako da ćete otići u drugu trgovinu. To nije slučaj s javnim obrazovanjem, odjelima za motorna vozila, policijom i gradskim komunalnim službama. Oni uopće nisu motivirani profitom. Osim toga, ako ste nezadovoljni njihovim uslugama, skuplje je, a u mnogim slučajevima nemoguće ih je otpustiti.
Mnogo veće i u potpunosti zanemareno pitanje odnosi se na brutalnost socijalizma. u 20. stoljeću, jednostranačke socijalističke države, poput Saveza sovjetskih socijalističkih republika, Njemačke pod Nacionalsocijalističkom njemačkom radničkom strankom i Narodne Republike Kine, bile su odgovorne za ubojstvo 118 milijuna građana, uglavnom vlastitih. Krajnja bilanca je bila: SSSR 62 milijuna, nacistička Njemačka 21 milijun i NRK 35 milijuna. Niti jedan takav primjer brutalnosti ne može se naći u zemljama koje su naginjale prema kapitalizmu slobodnog tržišta.
Evo eksperimenta za vas. Napravite popis zemalja prema tome jesu li bliže kapitalizmu slobodnog tržišta ili teže prema socijalističko/komunističkom kraju ekonomskog spektra. Nakon toga rangirajte zemlje prema bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika. Na kraju, rangirajte zemlje prema izvješću Freedom House-a, “Sloboda u svijetu”. Naći ćete da ljudi koji žive u zemljama koje su bliže kapitalističkom kraju ekonomskog spektra ne samo da su bogatije od onih socijalističko/komunističkih, već također uživaju daleko veće ljudske slobode.
Kao što je dr. Thomas Sowell rekao: “Socijalizam zvuči sjajno. Uvijek je zvučao sjajno. I vjerojatno će uvijek zvučati sjajno. Tek kada se krene dalje od retorike i sagledaju čvrste činjenice, socijalizam ispada veliko razočaranje, ako ne i katastrofa”.
Walter E. Williams je profesor ekonomije na Sveučilištu George Mason.
