PRAGER: Odgovor na izjavu Richard Dawkinsa

Dennis Prager

0
53
YouTube via CTN Polska

Prošlog petka je CNN imao intervju s Richard Dawkinsom, britanskim biologom koji je naširoko poznat po svojim polemikama protiv religije u ime ateizma.

Kada su ga pitali „da li bi nas odsutnost religije ostavila bez moralnog kompasa“, Dawkins je odgovorio: „Sama ideja da dobivamo moralni kompas od religije je grozna.“

To je ključno pitanje za Dawkinsa i ostale anti-religijske aktiviste – ne samo da ne trebamo religiju ili Boga za moral, već bi svijet bio znatno moralniji bez toga.

Ovaj argument je toliko pogrešan – kako racionalno tako i empirijski – da se njegova privlačnost može samo objasniti a) željom da se u to vjeruje i b) neznanjem povijesti.

Prvo slijedi racionalni argument.

Ako nema Boga, pojmovi ‘dobro’ i ‘zlo’ su samo mišljenja. Oni su zamjena za ‘sviđa mi se’ i ‘ne sviđa mi se’. Nisu objektivne stvarnosti.

Svaki ateistički filozof s kojim sam debatirao je to priznao. Na primjer, na Sveučilištu Oxford sam debatirao s britanskim filozofom i etičarom, profesorom Jonathanom Gloverom koji je rekao: “Dennis je započeo rekavši da nisam zanijekao njegovu središnju tvrdnju da ako nema Boga, moralnost je tada samo subjektivna. To je apsolutno točno.”

A eminentni filozof Princetona Richard Rorty priznao je da za sekularne liberale poput njega “odgovor na pitanje ‘Zašto ne biti okrutan?’ ne postoji“.

Ateisti poput Dawkinsa koji odbijaju priznati da bez Boga postoje samo mišljenja o dobru i zlu nisu intelektualno iskreni.

Ništa od ovoga ne znači da samo vjernici mogu biti dobri ili da ateisti ne mogu biti dobri. Postoje loši vjernici i dobri ateisti. Ali ta činjenica je nevažna u odnosu na to da li su dobro i zlo stvarni.

Da budem najjasniji: Ako nema Boga koji kaže ‘Ne ubij’, ubojstvo nije pogrešno. Mnogi ljudi ili društva se mogu složiti da je pogrešno. Ali što onda? Moralnost ne proizlazi iz mišljenja većine. Jer da proizlazi, tada je aparthejd bio ispravan; ubijanje Židova u nacističkoj Njemačkoj je bilo ispravno; ropstvo diljem svijeta je bilo ispravno; i klitoridektomije te ubojstva iz časti u raznim muslimanskim društvima su ispravne.

Dakle, ako nema Boga, zašto je ubojstvo neispravno?

Je li to zbog razuma, kao što Dawkins tvrdi?

Moj razum kaže da je ubojstvo pogrešno, isto kao i Dawkinsov razum. Ali opet, pa što? Pretkršćanska germanska plemena u Europi su smatrala učenje crkve da je ubojstvo pogrešno besmislenim učenjem. Oni su zaključili da je ubijanje nedužnih ljudi prihvatljivo i normalno jer jači imaju pravo raditi što god žele.

Osim toga, razum sam po sebi bez Boga prilično slabo vodi do moralnog ponašanja. Kada se vlastiti interes i razum sudare, razum obično gubi. Zato imamo riječ ‘racionaliziranje’ – korištenje razuma za opravdavanje onoga što je neispravno.

Što bi razum sugerirao ne-Židovu kada bi ga Židovi pitali da ih sakrije, a pomaganje Židovima je bilo kažnjivo smrću? Razum bi sugerirao da ne sakriva te Židove.

U tom pogledu, pogledajmo empirijski argument.

Prije nekoliko godina sam intervjuirao Pearl i Sam Olinera, dva profesora sociologije na Kalifornijskom državnom sveučilištu u Humboldtu i autore jedne od najcjenjenijih djela o altruizmu, ‘Altruistična osobnost’. Ta knjiga je bila proizvod njihovog cjeloživotnog proučavanja ne-Židova koji su spašavali Židove tijekom holokausta.

Valjda napomenuti da su Olineri sekularni, ne-religiozni Židovi; znači nisu imali religijsku agendu.

Pitao sam Samuel Olinera sljedeće: „Znajući sve što znate o onima koji su spašavali Židove tijekom Holokausta, kada bi se vratili u vrijeme kao Židov u Poljskoj i kada bi mogli pokucati na vrata samo jedne osobe u nadi da će vas spasiti, biste li kucali na vrata poljskog odvjetnika, poljskog doktora, poljskog umjetnika ili poljskog svećenika?“

Bez oklijevanja je dogovorio „poljskog svećenika“. A njegova žena je odmah nadodala „Ja bih radije odabrala poljsku časnu sestru“.

Samo to bi već trebalo biti dovoljno da opovrgne opasne gluposti i tvrdnje da Bog nije samo nepotreban za stvaranje moralnog svijeta, već i štetan.

No ako to nije dovoljno, što je onda s poviješću bezbožnog 20. stoljeća, najokrutnijeg, najkrvavijeg i najubojitijeg stoljeća u povijesti? Svaki genocid prošlog stoljeća – osim turskog masovnog ubojstva Armenaca i pakistanskog masovnog ubojstva Hindusa u Istočnom Pakistanu (sada Bangladešu) — počinjen je od strane sekularnog anti-židovskog i anti-kršćanskog režima. A s obzirom da su te dvije iznimke bile muslimanske, one nisu relevantne za moj argument. Ja se zalažem za Boga i Bibliju judeo-kršćanskih religija.

Vjerojatno najmoćniji dokaz moralne propasti koja slijedi smrt Boga je zapadnjačko sveučilište i njezini sekularni intelektualci. Njihov moralni zapis je bio odvratan. Nigdje se Staljin i Mao nisu štovali kao što su se štovali u najsekularnijim anti-religioznim institucijama zapadnog društva, sveučilištima. Nigdje na Zapadu danas nisu antiamerikanizam i mržnja prema Izraelu toliko izraženi kao na sveučilištima. Sveučilište Princeton je dodijelilo svoje prvo mjesto redovnog profesora Peteru Singeru, ateistu koji je, između ostalog, tvrdio da je “život novorođenčeta manje vrijedan od života svinje, psa ili čimpanze” i da bestijalnost nije nemoralna.

Dawkins i njegovi pristaše imaju pravo na svoj ateizam. No nemaju pravo na intelektualnu neiskrenost o ateizmu.

Debatirao sam s najpoznatijim ateistima, uključujući pokojnog Christophera Hitchensa, Sama Harrisa, Lawrencea Kraussa (autora knjige ‘Svemir iz ničega’) i Daniela Dennetta. Jedino je Richard Dawkins odbio doći u moju radio emisiju.

Objavljeno 1. listopada 2013.