Biden bi mogao spasiti milijune života koji će biti izgubljeni zbog gladi, niskih temperatura i zagađenja jednostavnim širenjem umjesto potiskivanjem proizvodnje prirodnog plina. Zašto to ne čini?
Tijekom sljedećih nekoliko godina, milijuni ljudi će umrijeti od bolesti povezanih s glađu, niskim temperaturama i onečišćenjem zraka kao izravne posljedice nestašice prirodnog plina. Sve te smrti su u padu posljednjih nekoliko desetljeća. No, nestašica prirodnog plina, umjetnih gnojiva i električne energije dovest će do preokreta tih trendova. A broj smrtnih slučajeva većih od uobičajenih nastavit će se sve dok svijet ne uspije proizvesti dovoljno prirodnog plina kako bi zadovoljio globalnu potražnju.
Predsjednik Joe Biden mogao bi spriječiti značajan broj tih smrti, ali njegova politika ograničavanja proizvodnje i izvoza prirodnog plina će ih samo povećati. SAD je već najveći izvoznik prirodnog plina na svijetu i mogao bi proizvoditi i izvoziti daleko više. Problem je u tome što Bidenova administracija odbija dati dozvole za proizvodnju, cjevovode i izvozne terminale. I koristi savezne agencije kako bi obeshrabrili ulaganja privatnog sektora u prirodni plin.
Dužnosnici Bidenove administracije kao dokaz da Biden povećava opskrbu prirodnim plinom ističu rastući izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europu, odredbe u nedavno donesenom Zakonu o smanjenju inflacije (IRA) koje vežu proizvodnju obnovljive energije s proizvodnjom nafte i plina te prijedlog reforme zakona senatora Joea Manchina (D-WV) koji bi mogao proći Kongres i kojeg bi krajem rujna mogao potpisati Biden.
No, rastući izvoz LNG-a uglavnom je rezultat politika uvedenih prije nego što je Biden preuzeo dužnost, IRA je povećao troškove zakupa prirodnog plina na saveznom zemljištu bez potrebe za značajnim proširenjem istih, a Manchinov prijedlog reforme dozvola koji se trenutačno razmatra ne mijenja niti ažurira bilo koji od zakona Bidenove administracije, a koji ograničavaju proizvodnju, transport i izvoz prirodnog plina.
Visokopozicionirani lobist industrije nafte i plina u Washington D.C.-u mi je rekao da se, kao izravni rezultat politika Bidenove administracije, sputavaju ulaganja privatnog sektora u LNG. “LNG industrija želi da investitori ulažu u ta postrojenja, ali investitori govore: ‘Čekajte. To su 20-godišnja ulaganja, a Biden govori da će za 5 do 10 godina ta ulaganja propasti. Dakle, što bismo mi trebali učiniti?'”
Manchinova reforma izdavanja dozvola možda čak neće dovesti do izgradnje cjevovoda Mountain Valley, koji je Manchinov prioritet. Taj bi cjevovod transportirao značajnu količinu prirodnog plina iz Appalachian regije i učinio ga dostupnim za izvoz u svijet.
“Ne postoji ništa u trenutačnom prijedlogu reforme dozvola koji trenutačno kruži što bi dopustilo izgradnju Mountain Valley cjevovoda”, rekao je lobist. “Manchinovo osoblje objavilo je jednu stranicu s različitim komponentama reforme, a jedna od točaka navodi: ‘Radi na dopuštenju cjevovoda Mountain Valley’. No, način na koji to opisuje Manchinovo osoblje, to ne bi pomoglo.”
Mnogi novinari tvrde da bi Bidenova administracija malo toga mogla učiniti kako bi značajno i brzo povećala globalnu opskrbu prirodnim plinom, a time i umjetnim gnojivom i hranom. To nije točno. Glavna zapreka proširenju proizvodnje prirodnog plina u SAD-u je regulatorna. To znači da je glavna zapreka povećanju svjetske opskrbe prirodnim plinom sam Biden. Zašto je to tako?
Prvo Šri Lanka, a sad svijet
Prošlog su mjeseca, nakon što sam izvijestio kako je zabrana kemijskih gnojiva šrilankanske vlade 2021. godine izravno dovela do njezinog pada 2022. godine, branitelji organskog uzgoja inzistirali da nisam bio u pravu. “Pošteno je reći da je iznenadna zabrana poljoprivrednih kemikalija vlade premijera Rajapakse pogoršala bijedu koju osjećaju Šrilančani”, napisao je novinar časopisa Mother Jones. “Ali smiješno je to izdvojiti kao ‘temeljni’ uzrok, kao što je to učinio Shellenberger.”
Pravi je problem, tvrdi Mother Jones, bilo loše upravljanje ekonomijom predsjednika Šri Lanke, pad turizma zbog covid restrikcija i ruska invazija na Ukrajinu, što je dovelo do nestašice gnojiva.
Ali razlika između Šri Lanke i drugih nacija, od kojih se mnoge patile od pada turizma zbog covida, lošeg upravljanja financijama i viših cijena gnojiva, bila je potpuni kolaps njezinog poljoprivrednog sektora. A to se dogodilo zbog zabrane sintetičkih gnojiva iz travnja 2021. godine, daleko prije ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Osamdeset i pet posto šrilankanskih poljoprivrednika doživjelo je gubitke usjeva, a jedna trećina njihove zemlje ostala je neaktivna kao odgovor na zabranu gnojiva. Izvoz čaja, koji je plaćao 71% nacionalnog uvoza hrane prije 2021. godine, pao je 18%, dosegavši najnižu razinu u posljednje 23 godine. Vladina zabrana sintetičkih gnojiva potkopala je njezinu sposobnost plaćanja hrane, goriva i servisiranja duga.
Iako je šrilankanska vlada ukinula zabranu gnojiva u studenom 2021. godine, poljoprivrednici su od tog vremena dobivali premalo sintetičkog gnojiva, prekasno. Ovomjesečni urod riže bit će upola manji od normalne razine, izvijestio je prošli tjedan Wall Street Journal. Prinosi kukuruza i sirka bit će 30% do 60% niži. Od 22 milijuna ljudi na Šri Lanki, šest milijuna će ostati gladni. “Nikad prije u modernoj povijesti nismo se suočili s glađu ovakvih razmjera”, rekao je novi predsjednik Šri Lanke.
Poljoprivrednici su očajni. “Čak i oni koji obrađuju zemlju nemaju dovoljno hrane”, rekao je 66-godišnji poljoprivrednik. Njegova farma veličine jednog hektara uobičajeno daje 2 tone riže, ali sad neće proizvesti dovoljno ni da prehrani svoju obitelj. On i njegova supruga bili su prisiljeni raditi za druge poljoprivrednike. “Jedva imamo bilo kakvih prihoda”, rekao je.
A što je s organskim gnojivom? Šrilankanski poljoprivrednici su rekli da jednostavno nije tako dobro. Poljoprivrednik je “svoja polja pokušao posipati kravljim i kokošjim gnojivom, što je nešto pomoglo njegovim nasadima guave, ali nije imalo nikakvog učinka na njegov urod riže”. Nema smisla baviti se poljoprivrednom bez umjetnog gnojiva, rekla je supruga poljoprivrednika. “Sve smo pokušali”, rekla je. “Sve je umrlo.”
A sad se kriza hrane širi daleko izvan Šri Lanke, zahvaljujući nestašici prirodnog plina, koji se koristi za stvaranje dušičnog gnojiva. Cijene su između proljeća 2020. i 2022. godine porasle za 235%, prisiljavajući poljoprivrednike da smanje njegovu uporabu.
Farmers in Spain (Andalucia) are protesting against rising energy & fertilizer costs, which are the deliberate result of policies promoted by the EU, UN, and WEF.
— Michael Shellenberger (@ShellenbergerMD) August 14, 2022
Manje gnojiva znači manje hrane. Prinos riže na globalnoj razini mogao bi se smanjiti za 10%, prema Međunarodnom institutu za istraživanje riže. To možda ne zvuči mnogo, ali to je dovoljno da se nahrani 500 milijuna ljudi. A to je “vrlo konzervativna procjena”, rekao je viši poljoprivredni ekonomist Instituta.
Ujedinjeni narodi posredovali su u dogovoru između Rusije i Ukrajine o ponovnom otvaranju Crnog mora za izvoz pšenice, ali to nije bilo dovoljno za zaustavljanje nestašice hrane. UN procjenjuje da se 345 milijuna ljudi, što je povećanje od 25 posto u odnosu na posljednjih šest mjeseci, suočava s akutnom nestašicom hrane u 60 nacija u Aziji, Africi i na Bliskom istoku.
“Mi doista počinjemo vikati sa svakog tornja da postoji kriza gnojiva”, rekao je dužnosnik UN-a, “a kriza gnojiva je ogromna”.
Gnojivo je postajalo sve skuplje prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, zahvaljujući sve većoj cijeni prirodnog plina, koji čini 70% – 80% troškova proizvodnje dušičnog (amonijačnog) gnojiva. Prosvjednici diljem svijeta, uključujući nedavno i Španjolsku, prosvjeduju.
Američki poljoprivrednici su također pogođeni. “Troškovi na mojoj farmi porasli su nekih 325%”, rekao je predsjednik Udruge uzgajivača kukuruza u Iowi. “To postaje neizdrživo.” Istraživanje Sveučilišta Iowa State pronašlo je da su neke cijene gnojiva danas četiri puta veće nego 2020. godine.
U ožujku, švedski div u proizvodnji gnojiva Yara otprilike je prepolovio svoju proizvodnju dušičnih gnojiva. Kao rezultat toga, pišu analitičari Međunarodnog istraživačkog instituta za prehrambenu politiku (IFPRI), “skokovi cijena gnojiva i zabrinutost oko dostupnosti hrane bacaju sjenu na buduće žetve i stoga riskiraju da cijene hrane ostaju visoke kroz dulje razdoblje”.
Humani odgovor na sve ovo bio bi da Sjedinjene Države brzo povećaju proizvodnju prirodnog plina i gnojiva kako bi zadovoljile globalnu potražnju. Svakako postoji uloga poljoprivrednika u učinkovitijem korištenju gnojiva. Ali za postizanje takve učinkovitosti potrebna su desetljeća. Kako bi spriječili pogoršanje krize, nacije jednostavno moraju proizvesti više gnojiva. “Najbolji lijek za visoke cijene je povećana ponuda”, napominje IFPRI.
Ali Bidenova administracija odbija povećati zalihe prirodnog plina koje su potrebne za povećanje opskrbe gnojiva. Zašto?
Prividan razlog su klimatske promjene, ali zamjena ugljena s prirodnim plinom glavni je razlog smanjenja emisija ugljika u Europi, Sjedinjenim Državama i globalno. Emisije u SAD-u smanjile su se za 22% između 2005. i 2020. godine. Šezdeset i jedan posto tog smanjenja bio je zbog tranzicije s ugljena na plin, dok je ostalih 39% smanjenja proizašlo iz obnovljivih izvora energije, što je omogućeno samo širenjem uporabe prirodnog plina, koja se može brzo povećati i smanjiti kako bi se prilagodili nepouzdanoj prirodi solarnih panela i vjetroturbina ovisnih o vremenskim prilikama.
Prirodni plin također smanjuje smrtonosne zagađivače zraka iz ugljena, čija će uporaba 2022. godine dosegnuti najveću razinu u povijesti kao rezultat nestašice plina. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, onečišćenje zraka skraćuje živote sedam milijuna ljudi godišnje. Prirodni plin emitira 17 do 40 puta manje sumpornog dioksida, samo djelić dušikovog oksida koji emitira ugljen i gotovo nimalo žive. Prirodni plin je jednu osminu smrtonosan kao ugljen, računajući i nesreće i onečišćenje zraka.
Sad, zahvaljujući nestašicama prirodnog plina, nacije diljem svijeta, uključujući SAD, vraćaju se ugljenu. Rezultat toga bit će postavljanje rekorda svih vremena u korištenju ugljena 2022. godine.
Svatko tko želi smanjiti onečišćenje trebao bi tražiti širenje uporabe prirodnog plina. Činjenica da Biden to odbija sugerira da možda postoje neki drugi motivi.
Hladno vrijeme ubija
Zahvaljujući jeftinom i raširenom unutarnjem grijanju, naročito prirodnim plinom, od niskih temperatura umire manje ljudi nego je to bio slučaj u prošlosti. Samo Velika Britanija ima 32.000 prekomjernih godišnjih zimskih smrti od kojih se 9.700 može pripisati životu u hladnom domu. Prije energetske krize, milijuni starijih ljudi živjeli su u neimaštini goriva.
Sad, ove zime, domovi u Velikoj Britaniji bit će mnogo hladniji i mnogo više ljudi će umrijeti jer će prosječni [godišnji] račun za plin i struju porasti s 1.971 funtu (2.311€) na 5.000 funti (5.864€) radi globalne nestašice plina.
No, siromašne nacije će vjerojatno patiti još više od bogatih zbog nedostatka energije. Dok uvoz energije predstavlja samo 2-4% BDP-a za razvijene zemlje, za mnoge zemlje u razvoju on iznosi više od 25%. Njemačka i druge europske zemlje dižu cijene prirodnog plina i čine ga manje dostupnim zemljama u razvoju, uključujući Bangladeš, Meksiko i Pakistan. Sve tri nacije suočavaju se s nestancima struje zbog nedostatka prirodnog plina.
Postoji rješenje: proizvoditi više plina.
No, Biden odbija to učiniti. Bidenova administracija je održala samo jednu prodaju zakupa nafte i plina za razliku od 47 koje je održao predsjednik Barack Obama nakon 18 mjeseci na dužnosti. Povećala je stopu naknade za bušenje na javnom zemljištu za 50% i ponudila prodaju zakupa na samo 20% nominirane površine, što je destimuliralo proširenu proizvodnju. Sprječava izgradnju cjevovoda i terminala za izvoz LNG-a. I obeshrabruje ulaganja privatnog sektora.
Zašto, onda, rastu cijene dionica kompanija prirodnog plina poput američkog izvoznika LNG-a Chenierea?
“Tržište je suočeno s razdobljem kronično nedovoljnog ulaganja u naftu i plin, a time i s vrlo produljenim razdobljem visokih cijena energije”, rekao je lobist industrije nafte i plina. “Oni misle da će zaraditi mnogo novca. I na vrlo perverzan način, ESG [društveno odgovorno ulaganje] pokret će ljudima zaraditi mnogo novca” preusmjeravanjem sredstava od kompanija za prirodni plin.
Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, Biden je obećao značajno povećati izvoz LNG-a. Francuska ministrica za ekološku tranziciju, Barbara Pompili, rekla je u ožujku američkoj ministrici energetike Jennifer Granhold, “Morate povećati proizvodnju ako nam želite pomoći”. “Rekla mi je da će pokušati to učiniti.”
Ali ako je Granholm to učinila, malo je dokaza za to.
“U Ministarstvu energetike postoji razvijač LNG-a koji nailazi na probleme jer je ukrajinski rat nestao s naslovnica”, rekao je lobist industrije. “U proljeće se podigla velika galama da je Europi potreban LNG i nafta iz cijelog svijeta, a Biden se našao pod pritiskom, pa su objavili izjavu o povećanju LNG zaliha kako bi pomogli našim saveznicima u Europi.”
“Ali to se sad ne događa jer savezne agencije ne izdaju LNG dozvole za koje su odgovorne. Razvijač LNG dozvola nailazi na probleme, a [Savezna energetska regulatorna komisija] FERC također stvara probleme jer da bi LNG izvozili u inozemstvo morate ga transportirati kroz cjevovode. I tako i Ministarstvo energetike i FERC doprinose nedostatku LNG kapaciteta i ne pomažu u opskrbi LNG-a diljem svijeta.”
Biden, senator Manchin, predsjednika Zastupničkog doma Nancy Pelosi i vođa senatske većine Schumer kažu da će dopuštanje reformnog zakonodavstva koje namjeravaju donijeti kao dio kontinuirane rezolucije o proračunu koncem rujna sve to promijeniti. No, insajderi industrije nafte i plina kaži da je malo vjerojatno da će zakon to učiniti.
Kao rezultat nespremnosti Bidenove administracije da značajno proširi proizvodnju, Europa postaje očajna. Jučer, kad su europske cijene prirodnog plina dosegle 15 puta veću cijenu od prosječne ljetne cijene, belgijski premijer je izjavio da će sljedećih “pet do deset zima biti teško”.
Depresija izazvana nestašicom energije mogla bi ugroziti stabilnost i jedinstvo Europe. “Najveći pojedinačni rizik od tekućih posljedica rata u Ukrajini je mogućnost slamanja europske solidarnosti”, rekao je belgijski dužnosnik za Bloomberg. Njemačka javnost se već okrenula protiv vlade. Udio Nijemaca koji su rekli da imaju nepovoljno mišljenje o kancelaru Olafu Scholzu porastao je s 39 posto, koliko je iznosio u ožujku, na 62 posto.
Sad neke američke tvrtke istražuju mogu li svoj prirodni plin dopremiti do izvoznih terminala LNG-a na neki drugi način, primjerice kroz Meksiko.
“Problem je u tome što je AMLO [meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador] bio nacionalistički u svom pristupu”, rekao je insajder industrije nafte i plina. “Imali su tržište i AMLO sad nacionalizira imovinu. Postoje problemi s korupcijom. I tako postoji velika nevoljkost u smislu sklapanja ugovora i poslova s takvom vladom.”
Tko će onda zadovoljiti europske potrebe za plinom?
“Nešto će dobiti iz Norveške, ali nakon toga preostaju samo Afrika i SAD. Osim toga, ne znam. Europa će se suočiti s nedostacima koje neće moći popraviti u kratkom roku. Mislim da ih čeka svijet boli. Tisuće će umrijeti jer neće moći zagrijati svoje domove i ostati bez posla.”
Michael Shellenberger je “Heroj okoliša” časopisa Time i predsjednik Environmental Progress, neovisne istraživačke organizacije.
