Pristaše Elizabeth Warren naslađuju se nakon što je senatorica objavila rezultate svog DNK, dokazujući, jednom za svagda, da je ekstremno bijela. Zapravo, Warren je toliko bijela da se mora vratiti šest do deset generacija kako bi našla i najmanji trag ne-bijele osobe u svojoj obiteljskoj lozi. Toliko je bijela da je, u najboljem slučaju, oko 3 posto američka Indijanka, ali vrlo vjerojatnije je da je ta brojka bliža 0,001 posto. Dubina njezine bjeline zapanjuje um. Toliko je bijela da bi mogli očekivati kako će dobiti podršku od Richarda Spencera.
Naravno, Warren vrti vijest u drugom smjeru. Senatorica kaže da su godine korištenja njezinog “američko-indijanskog nasljeđa” za profesionalni i osobni dobitak napokon opravdane mikroskopskom mrljom potencijalno indijanskog DNK. Kažem “potencijalno” jer su za test korišteni uzorci iz Meksika, Perua i Kolumbije kao nadomjestak američko-indijanskog. Stoga je preciznije reći da bi Elizabeth Warren mogla, moguće je, imati rođaka koji je rođen u Meksiku prije 300 godina. U svakom slučaju, Warren se raduje vijestima, a čini se da se tom slavlju pridružuje i ljevica.
Možda ipak postoji razlog za slavlje. Ukoliko ljevica prihvati Warren kao američku Indijanku na temelju potencijalnog indijanskog ili djelomično indijanskog ili barem meksičkog predaka, koji je živio prije dva ili tri stoljeća, onda su također prihvatili kraj politike identiteta. Cijela poanta ljevičarske politike identiteta je dioba zemlje u dvije skupine: progonjenih manjina na jednoj strani i zlog bijelog naroda na drugoj. Oni u Progonjenoj skupini mogu unovčiti svoje progonstvo u svrhu osobnog probitka, političkih ciljeva, simpatije ili koje god druge prednosti. Oni u skupini progonitelja moraju trpjeti korelirane gubitka kako bi sve izjednačili.
Ali ako netko može pobjeći iz Progoniteljske skupine i postaviti logor među Progonjenima jednostavnim inzistiranjem da je svojevremeno u njegovom obiteljskom stablu postojao pripadnik manjine, onda će logor Progonitelja uskoro biti ispražnjen. Gotovo svaka bijela osoba ima djelić ne-bijele DNK. Pogledajte bilo čiju obiteljsku liniju u posljednjih 300 godina i vjerojatno ćete naći malo više raznolikosti od one u obiteljskom stablu Warren. Doista, vratite se dovoljno daleko i nitko od nas nije čisto bijeli. Ali ako nitko od nas nije čisto bijeli, onda smo svi žrtve, što ne ostavlja nikoga za izigravanje žrtve.
Dakle, kažem da prihatimo Warren kao pripadnicu Cherokeeja kao što onda tvrdi da jest. Također predlažem da prihvatimo jedni druge kao članove etničkih skupina kojima god tvrdimo da pripadamo. Tako svi zajedno možemo biti žrtve. Ili svi zajedno možemo biti zlostavljači. U tom trenutku to više uopće neće biti važno. Politika identiteta je postala zastarjela.
