Slavni fizičar Stephen Hawking, koji je preminuo u ožujku ove godine, vratio se iz groba u utorak u obliku posthumno objavljenje knjige kako bi upozorio čovječanstvo na skorašnju kiborg apokalipsu. Hawking objašnjava u svojem najnovijem i posljednjem djelu, “Kratki odgovori na kratka pitanja”:
I dok su se primitivne forme umjetne inteligencije stvorene do sad dokazale vrlo korisnima, bojim se posljedica stvaranja nečeg što može konkurirati ili nadmašiti ljude. Ljudi, koji su limitirani sporom biološkom evolucijom, ne bi se mogli natjecati i bili bi nadomješteni.
Slavni ateistički profesor također obeshrabruje iskušenje ljudi da izigravaju Boga. Tehnologija uređivanja gena bi u konačnici stvorila rasu superljudi, koji bi postavili etički i politički pakao za društvo. “Kad se takvi superljudi jednom pojave”, predviđa Hawking, “pojavit će se značajni problemi s neusavršenim ljudima, koji se neće moći natjecati. Oni će vjerojatno nestati ili postati nevažni. Umjesto njih, postojat će rasa samodostatnih bića koja će se sama usavršavati sve bržim tempom.”
Hawkingov scenarij o sudnjem danu nije toliko nepojmljiv. Trenutačni alati za uređivanje gena poput CRISPR već nude znanstvenicima mogućnost ispravljanja segmenta koji izazivaju bolesti u našen DNK kodu. Kako će takva tehnologija napredovati, zašto bi se ljudi suzdržali od korištenja takvih alata kako bi poboljšali genetski kod, umjesto da samo ispravljaju deformacije?
I dok tradicionalna religijska uvjerenja nastavljaju padati u Sjedinjenim Državama i Europi, naš osiromašeni moralni vokabular čini se slabo opremljenim za hvatanje u koštac s takvim ozbiljnim bioetičkim pitanjima. U međuvremenu, tehno-utopisti predviđaju da će ljudi imati sposobnost “ne umiranja” već od 2050. No, ako će budućnost izgledati bilo čemu slično distopijskoj pustoši koju predviđa Stephen Hawking, tko bi ipak želio živjeti vječno?
