24. konferencija stranaka (COP 24), nastojanje UN-a za borbu protiv klimatskih promjena, počela je prošli ponedjeljak u poljskom gradu Katowice.
Očekuje se da će konferenciji prisustvovati više od 15.000 sudionika iz 190 zemalja. No, kako delegati pristižu u Katowice 2018, globalni konsenzus o klimi se ruši oko njih.
Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama održava godišnje konferencije još od COP 1 održane u Berlinu 1995. godine, pokušavajući utvrditi obveze prema nacijama kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova. Delegati i promatrači putuju svake godine zrakoplovima koji emitiraju ugljik na egzotične globalne lokacije poput Balija, Ženeve i Nairobija, kako bi se natezali oko tajminga i količine smanjenja emisija.
COP 3 u Kyotu, Japanu, održana u prosincu 1997., bila je prva značajna konferencija stranaka. COP3 usvojio je Protokol iz Kyota, koji je obvezao razvijene nacije na smanjenje emisija 6-8 posto ispod razine 1990. godine. Više od 190 nacija usvojilo je Protokol, pri čemu su Sjedinjene Države bile glavni izuzetak.
COP 16, održan u meksičkom gradu Cancúnu u prosincu 2010., ustanovio je “Zeleni fond za klimu” (Green Climate Fund – GCF), koji je od razvijenih zemalja potraživao 100 milijardi dolara godišnje za financiranje klimatskih projekata i programa u zemljama u razvoju. COP 16 je također usvojio cilj ograničavanja globalnog porasta temperature na 2 Celzijeva stupnja više od predindustrijskih temperatura.
COP 21 usvojio je Pariški klimatski sporazum 12. prosinca 2015,. godine. Pariški sporazum bio je neobvezujući sporazum potpisan od 196 zemalja koje su se obvezale da će smanjiti emisije do 2020. prema vlastitim “nacionalno određenim doprinosima”. Pariški sporazum potvrdio je obveze GCF-u i ograničavanju porasta globalne temperature na “dobro ispod 2 Celzijeva stupnja”.
No, kako su delegati stizali na ovogodišnju konferenciju u Katowice, jasno je da se napori u borbi protiv klimatskih promjena nalaze u problemima. Gotovo sve glavne nacije podupiru svoje obveze iz 2015. o smanjenju emisija.
Dana 1. lipnja 2017., američki predsjednik Donald Trump najavio je da će se Sjedinjene Države povući iz Pariškog klimatskog sporazuma. Nakon toga, američka vlada je srezala sredstva za UN-ove klimatske napore s 1,7 milijardi dolara u fiskalnoj godini 2017. koje je predložila Obamina administracija, na samo 160 milijuna dolara. Većina rezova odnosila se na iznose predložene za GCF.
Iako je utvrđeno na COP 16 2010. godine, financiranje Zelenog fonda za klimu bilo je uvijek klimavo. No, mamac od 100 milijardi dolara godišnje isplate iz bogatih u siromašne zemlje predstavljao je glavni razlog Kini, Indiji i ostalim zemljama u razvoju za podržavanje napora UN-a u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Godine 2014. davatelji su obećali 10,3 milijardi GCF-u, s 3 milijardi dolara obećanih od strane Obamine administracije. No, od toga je isporučena samo 1 milijarda prije rezova Trumpove administracije.
Danas GCF projekti iznose manje od 5 milijardi dolara. Izvršni direktor GCF-a Howard Barnsley iz Australije podnio je ostavku nakon sastanka u srpnju kada nisu odobreni novi projekti.
Pored kolapsa GCF-a, buntovni građani u ključnim zemljama prisiljavaju vlade da smanje napore u “borbi” protiv klimatskih promjena. Dana 24. kolovoza, Scott Morrison zamijenio je Malcolma Turnbulla kao novi premijer Australije. Nestanci struje i rast cijena električne energije kao posljedice politika zelene energije odigrali su ključnu ulogu u smjeni uprave.
Bivši premijer Tony Abbott, koji je vodio oporbene napore za promjenu vlade, pozvao je Australiju da napusti Pariški sporazum u srpnju. Pod prijetnjom trgovinskih sankcija, premijer Scott Morrison najavio je u listopadu da Australija neće napustiti Pariški sporazum, ali neće više doprinositi GCF-u.
U Kanadi, premijer Justin Trudeau i dalje snažno podupire napore UN-a u borbi protiv klimatskih promjena, ali njegove provincijske vlade su se pobunile. Provincije Alberta, Ontario, Prince Edward Island i Saskatchewan sada se protive Trudeauovom porezu na ugljik. U Ontariju, gdje je cijena električne energije poletjela u nebo, Doug Ford je izabran kao premijer u lipnju. Ford je brže-bolje otkazao na stotine ugovora o obnovljivoj energiji i ukinuo subvencije od 14.000 kanadskih dolara za električne automobile.
Jair Bolsonaro, novoizabrani predsjednik Brazila, izjavio je tijekom svoje kampanje da će povući svoju zemlju iz Pariškog klimatskog sporazuma. Nakon Bolsonarovog izbora, francuski predsjednik Emmanuel Macron zaprijetio je ne-potpisivanjem EU-Mercosur trgovinskog ugovora u slučaju brazilskog povlačenja iz Pariškog sporazuma. Prošli tjedan, Bolsonaro je istaknuo da će Brazil ostati u sporazumu, ali je također povukao svoju ponudu za ugošćavanje konferencije COP 25 2019.
Prošli tjedan, predsjednik Emmanuel Macron se susreo s prosvjedima u vlastitoj zemlji. Više od 100.000 ljudi izašlo je na ulice Pariza kako bi prosvjedovalo protiv njegovog novog poreza na gorivo. Prosvjednici u žutim prslucima sukobili su se s policijom i oštetili Slavoluk pobjede. Macron je želio implementirati porez kako bi smanjio uporabu vozila u svrhu borbe protiv globalnog zatopljenja.
Globalni klimatski napori se raspadaju. Ako će biti prema UN-u, možda ćemo vidjeti 50. konferenciju stranaka. No, s druge strane, građani mogu prisiliti svoje vlade da zaustave budalaste napore kontroliranja globalnih temperatura.
Steve Foreham je izvršni direktor Climate Science Coalition of America i autor knjige “Outside the Green Box: Rethinking Sustainable Development”.
