Puno je rečeno o uočljivim razlikama između spolova i rasa. Akademska i pravna elita zemlje pokušava nam prodati ideju da muškarci i žene te ljudi svih rasa moraju biti proporcionalno zastupljeni u društveno-ekonomskim područjima. Oni daju izjave poput: “Iako Afroamerikanci i Hispanci čine otprilike 32 posto američke populacije, oni (čine) 56 posto svih zatvorenih osoba 2015. godine” i “20 posto osoba u Kongresu su žene. Samo 5 posto izvršnih direktora čine žene.”
Takve razlike često se nazivaju nejednakostima. Pravni stručnjaci, suci, političari, akademici i ostali često djeluju pod pretpostavkom da smo svi jednaki. Prema tome, nejednakosti i disparitet često se smatraju dokazima nepravde. Stoga, vlada mora intervenirati, pronaći uzrok te osmisliti politiku ili zakon koji će ukloniti tu nepravdu. Takvo gledište graniči s ludošću. Nema nikakvih dokaza, bilo gdje ili u bilo kojem trenutku u ljudskoj povijesti, koji pokazuju da bi u slučaju nekakve socijalne pravde ljudi bili proporcionalno zastupljeni u nizu društveno-ekonomskih atributa prema rasi i spolu.
I doista, ako postoji dominantna osobina čovječanstva, to je da se razlikujemo po nizu društveno-ekonomskih obilježja prema rasi, spolu, etničkoj pripadnosti i nacionalnosti. Razlike imaju malo ili nimalo veze s bilo kakvom društvenom nepravdom ili nepravednim postupanjem. Razmotrimo neke rasne, etničke ili spolne razlike kako bismo pokušali identificirati nepravdu. Također bismo mogli razmisliti o politici koja bi eventualno bila potrebna za ispravljanje navedenih razlika.
Židovi ne čine više od 3 posto američke populacije, ali sudjeluju s 35 posto što se tiče američkih dobitnika Nobelove nagrade. Do 2017. godine, Nobelovu nagradu primile su 902 osobe diljem svijeta. Iako Židovi čine manje od 2 posto svjetske populacije, 203 ili 22,5 posto dobitnika čine Židovi. Proporcionalnost bi stvorila 18 židovskih dobitnika Nobela umjesto “nepoštenih” 203. Što bi Kongres ili Ujedinjeni narodi trebali učiniti kako bi “ispravili” taj disparitet? Da li odbor za dodjelu Nobelove nagrade mora biti optužen za rasizam?
Židovi nisu jedina skupina koja uzima više od svog “fer udjela”. Crnci čine 13 posto američke populacije, ali u nekim sezonama su činili 84 posto svih igrača NBA lige. Kombinirajući tu “nepravdu”, crnci su najbolje plaćeni košarkaši i osvajaju gotovo sve nagrade za najboljeg igrača lige. Crnci su također krivi za uzimanje 67 posto, “nepoštenog” udjela, svih poslova u profesionalnom nogometu. Crnci su također u najvišoj kategoriji plaća na svakoj ofenzivnoj i defenzivnoj poziciji osim mjesta vođe navale. No, nemojmo se uspavati u samozadovoljstvu. Koliko često vidite crnog NFL ‘kickera’ ili ‘puntera‘?
Laošanske, samoanske i vijetnamske žene imaju najveću stopu raka grlića maternice u Sjedinjenim Državama. Pima Indijanci iz Arizone imaju najveću prijavljenu rasprostranjenost dijabetesa od bilo koje druge populacije na svijetu. Tay-Sachsova bolest pogoduje Aškenazi Židovima. Cistična fibroza opsjeda bijelce. Crnci zapadnoafričkog podrijetla imaju najveću učestalost anemije srpastih stanica. Rasprostranjenost raka prostate niža je u ljudi južnoazijskog podrijetla nego kod ostatka populacije. Crni Amerikanci imaju najveću stopu raka prostate od bilo koje rasne ili etničke skupine u Sjedinjenim Državama. Crni muškarci također imaju 30 posto veću vjerojatnost umiranja od srčanih bolesti od bijelih muškaraca.
Postoji mnogo drugih nejednakosti koje se temelje na fizičkim karakteristikama, ali treba biti budala da bismo vjerovali da smo svi isti i kako je bilo koja razlika između nas rezultat neke vrste društvene nepravde koja zahtijeva društveni lijek. Jedina vrsta jednakosti koja je konzistentna sa slobodom jest jednakost pred zakonom — što ne zahtijeva da ljudi zapravo budu jednaki.
