Prošli tjedan, američki državni odvjetnik William Barr rekao je okupljenoj publici Pravnog fakulteta Sveučilišta Notre Dame da su napadi na vjerske slobode pridonijeli moralnom padu koji se dijelom očituje u sve većem broju samoubojstava, mentalnih bolesti i ovisnosti o drogama. Barr je rekao da naš moralni pad nije slučajnost, već “organizirano uništenje”. Naime, da su “sekularisti i njihovi saveznici prikupili sve snage masovne komunikacije, popularne kulture, zabavne industrije i akademije u svom nepokolebljivom napadu na religiju i tradicionalne vrijednosti.”
Državni odvjetnik je apsolutno u pravu. Bez obzira na to imamo li želudac za prihvatiti to ili ne, postali smo nemoralni ljudi kojima je preostalo samo hinjenje moralnosti. Ljevičarski napad na religiju predstavlja samo maleni vrh ledenog brijega u moralnom padu naše nacije. Govorite: “To je prilično ozbiljna optužba, Williams. Bolje budite spremni to poduprijeti dokazima!” Pokušat ću odgovoriti postavljajući vam nekoliko pitanja.
Vjerujete li da je moralno i pravedno da se jedna osoba prisilno koristi za potrebe druge? I, ako se ta osoba mirno ne podvrgne takvoj uporabi, vjerujete li da bi se protiv nje trebala primijeniti sila? Niti jedno od tih pitanja nije kompleksno i može se odgovoriti s jednostavnim da ili ne. Za mene, odgovor na oba pitanja je ne. Kladim se da gotovo svaki sveučilišni profesor, političar ili čak ministar nije mogao dati jednostavan da ili ne odgovor.
Odgovor ne, preveden na javnu politiku, značio bi smanjenje saveznog budžeta za najmanje dvije trećine do tri četvrtine. Uostalom, većina savezne potrošnje sastoji se od uzimanja zarade jednog Amerikanca kako bi se dalo drugom Amerikancu u obliku poljoprivrednih subvencija, poslovnih sanacija, pomoći pri visokom obrazovanju, socijalnoj pomoći i bonovima za hranu. Imajte na umu da Kongres ne posjeduje vlastita sredstva. Uz to, ne postoji Djed Mraz ili zubić vila koja Kongresu daje resurse. Stoga, jedini način na koji Kongres može jednom Amerikancu dati dolar jest zastrašivanjem i prisilom oduzeti taj dolar od nekog drugog Amerikanca.
Takve akcije američkog Kongresa trebale bi vrijeđati svaki osjećaj moralne pristojnosti. Ako ste kršćanin ili Židov, trebali biste biti protiv ideje da jedan Amerikanac živi na teret nekog drugog Amerikanca. Kad je Bog dao Mojsiju Osmu zapovijed — “Ne kradi” — siguran sam da nije mislio na ne kradi osim ako većina u američkom Kongresu ne glasa tako. Usput, ne zauzimam ovo stajalište iz razloga što ne vjerujem u pomoć našem bližnjem. Vjerujem da je pomoć onima kojima je to potrebno posezanjem u vlastiti džep hvalevrijedno i pohvalno. Ali pomaganje bližnjem u nevolji posezanjem u nečiji tuđi džep zaslužuje svaku osudu.
Moramo se držati činjenice da zakoni i propisi sami ne mogu proizvesti civilizirano društvo. Moralnost je prva linija obrane društva protiv neciviliziranog ponašanja. Vjerska učenja, jedan od načina usađivanja morala, nalaze se pod opsadom već više od pola stoljeća. U ime ne suđenja drugima i vizije da je bilo koji životni stil ili skup vrijednosti jednako dobar kao i drugi, tradicionalni moralni apsoluti napušteni su kao vodeća načela. Više ne smatramo ljude odgovornima za njihovo ponašanje i prihvaćamo izgovore. Moralni problemi koje je državni odvjetnik William Barr spomenuo u svom govoru, plus ubojstvo, nasilje i drugi oblici antisocijalnog ponašanja, nastavit će se sve dok ne vratimo moralne temelje.
Godine 1798., John Adams, vodeći Otac osnivač i naš drugi predsjednik, rekao je: “Naš Ustav napravljen je samo za moralne i religiozne ljude. On je u potpunosti neprimjeren bilo kakvoj drugoj vladi.” Bojim se da će povjesničar, pišući nekoliko stotina godina od danas, primijetiti da su slobode koje su Amerikanci uživali bile jednostavno povijesna rijetkost. Da bi se potom sve vratilo u normalno stanje stvari čovječanstva — proizvoljno zlostavljanje i kontrola od strane moćne elite.
Walter E. Williams je američki ekonomist, komentator i akademik. Profesor je ekonomije na Sveučilištu George Mason, kao i kolumnist i autor poznat po svojim klasično liberalnim i libertarijansko konzervativnim pogledima.
