Židovima je dodijeljeno 40% Nobelovih nagrada za ekonomiju, 30% onih za medicinu, 25% za fiziku, 20% za kemiju, 15% za književnost i 10% Nobelovih nagrada za mir. Od početka 20. stoljeća, dodijeljeno je nešto više od 900 Nobelovih nagrada. Budući da Židovi čine 0,23% svjetske populacije, umjesto osvajanja 22% svih Nobelovih nagrada, 206, trebali su primiti dvije, prema proporcionalnoj viziji pravde. Kod kuće se također događa ovo kršenje vizije proporcionalnosti. Židovi čine manje od 3% američke populacije, ali čine 35% svih američkih dobitnika Nobelove nagrade. Na pamet pada nekoliko pitanja. Da li neproporcionalno visoki broj židovskih pobjednika objašnjava zašto je toliko malo crnih ili latinoameričkih dobitnika Nobelove nagrade? Tko je kriv za etničku neproporcionalnost među dobitnicima Nobelove nagrade i što se može učiniti kako bi se promicala socijalna pravda?
Nepravda proporcionalnosti ne završava s Nobelovom nagradom. Crnci čine oko 13% američke populacije, ali čine gotovo 70% igrača Nacionalne lige američkog nogometa (NFL). Crnci su također pretjerano zastupljeni među zvijezdama i visoko plaćenim igračima. Iako nepravda neproporcionalnosti općenito ide u korist crnih igrača, oni su gotovo u potpunosti nezastupljeni među izvođačima udaraca na gol i ispucavanjima. Možda je jedini razlog zašto vlasnici nogometnih klubova nisu optuženi za diskriminaciju prilikom zapošljavanja jest činjenica da isti ljudi koji angažiraju vođe navale i trkače također angažiraju i izvođače udaraca nogom. Proporcionalnost i nepravda raznolikosti još je gora u košarkaškoj NBA ligi, gdje crnci čine više od 80% svih igrača. Osim toga, nije neuobičajeno gledati sveučilišne košarkaške utakmice i vidjeti da od 90 do 100% početnih petorki sačinjavaju crnci.
Većina čitatelja zna da predajem ekonomiju na Sveučilištu George Mason i to radim gotovo 40 godina. Međutim, to ne znači da polje ekonomije nema svojih problema. Mnogi ne gledaju ekonomiju kao dobrodošlu profesiju za žene ili crnce. Bivša predsjednica odbora Federalnih rezervi, Janet Yellen, rekla je prilikom obraćanja publici Institucije Brookings: “Unutar ekonomske struke, žene i manjine su značajno podzastupljene. A podaci koje je prikupio Odbor američkog ekonomskog udruženja o Statusu žena u ekonomskoj struci i Statusu manjinskih skupina u struci pokazuju da je u posljednjih nekoliko desetljeća došlo do malog ili nikakvog napretka. Žene danas čine tek oko 30 posto svih doktorata u ekonomiji. Udio doktorata dodijeljenih Afroamerikancima je nizak; a u posljednjih nekoliko desetljeća je blago opao.” Yellen kaže da je raznolikost u ekonomiji stvar “osnovne pravde”.
Da sam bio u publici, pitao bih Yellen je li postoji osnovna pravda u području njege bolesnika, gdje manje od 10% bolničara čine muškarci. A što je s grubim nedostatkom proporcionalnosti u zatvorima? Prema podacima iz 2015. godine koje je objavio Zavod za statistiku pravosuđa, ukupnu američku zatvorsku populaciju sačinjava 90,6% muškaraca i 9,4% žena. Jedini način na koji vidim da bi mogli popraviti ovakvu ogromnu nepravdu u proporcionalnosti jest ili zatvaranjem više žena ili oslobađanjem muških zatvorenika.
Da se vratim na Janet Yellen: Patetično je i profesionalno nestručno njezino ignoriranje desetljeća istraživanja — od kojih su neka ženskih istraživača — koja ruše ideju da dispariteti dokazuju diskriminaciju. Štoviše, ako osoba ide dovoljno daleko s mišljenjem da dispariteti dokazuju diskriminaciju, dokazat će se pravom budalom. Prema studiji koju je provelo Sveučilište Bond u Australiji, postoji devet puta veća vjerojatnost da će morski psi napasti i ubiti muškaraca nego ženu. Usprkos činjenice da muškarci čine 50% populacije, jednako kao i žene, muškarci su pogođeni munjom šest puta češće nego je to slučaj kod žena. Od onih ubijenih udarom munje, 82% su muškarci. Čovjek se može samo zamisliti što bi ratnici socijalne pravde učinili u vezi ovih i mnogih drugih neproporcionalnosti.