Osam od deset općina u Švedskoj bit će prisiljeno srezati sredstva koja se koriste za financiranje osnovnih javnih usluga kako bi nadoknadile visoke troškove primanja velikog broja migranata ovisnih o socijalnoj pomoći.
Istraživanje je pronašlo da je 46 posto općina izvijestio kako planira srezati usluge za osobe s invaliditetom, dok je polovica izjavila da će biti spremne napraviti ozbiljne rezove u potrošnji vezanoj za pojedinačnu i obiteljsku skrb kako bi uštedjele novac, prenosi SVT Nyheter reports.
Göran Eriksson, gradski menadžer općine Bengstfors, rekao je za SVT da njegova općina neće moći snositi sve veće troškove socijalnih usluga i programa socijalne pomoći bez pomoći savezne vlade.
Bengstfors, koji se suočava s proračunskim manjkom od 2,4 milijuna eura, se nada da će smanjiti taj deficit rezanjem socijalnih usluga i troškova održavanja.
“Situacija je napeta i sad smo prisiljeni poduzeti neke akcije nakon što je vijeće donijelo odluku o novom proračunu za 2020. godinu”, rekao je Eriksson.
“Mislim da postoje dva razloga. Bili smo velikodušni i primili mnogo novih dolazaka, ali u osnovi to je i demografski problem. Mi imamo sve stariju populaciju i općina se smanjuje.”
Kako bi smanjili troškove, državne organizacije odgovorne za integraciju migranata spojit će se s onima koje su usredotočene na socijalnu pomoć i tržište rada. Sredstva dodijeljena za subvencioniranje zdravstvene zaštite učenike i predškolskih ustanova također će se smanjiti. Korištenje javne rasvjete će se smanjiti za 20 posto, a čišćenje snijega će se odvijati samo kad veće količine snijega napadaju na cestu.
U kolovozu, Voice of Europe izvijestio je da su dužnosnici Bengstforsa tražili financijsku pomoć od savezne vlade pošto se općina suočavala s financijskim kolapsom jer je primila preveliki broj migranata ovisnih o socijalnoj pomoći.
Stig Bertilsson, lokalni političar Umjerene stranke desnog centra, objasnio je problem novinarima Švedske nacionalne televizije, rekavši: “Troškovi u općinama koje su primile veliki broj novih dolazaka i dalje su visoki, čak i kad su prestali vladini prihodi. To stvara veliku negativu rupu u proračunskoj blagajni općine.”
