Prvo se zvalo “globalno zatopljenje”. Zatim je uslijedilo neugodno razdoblje 1990-ih i ranih 2000-ih kad je prosječna globalna temperatura zapravo pala.
Stoga su alarmisti rebrendirali globalno zatopljenje kao “klimatske promjene” — a mainstream mediji su brzo prihvatili termin. Zaboravite na činjenicu da se Zemljina klima mijenja već milijardama godina.
Međutim, sad alarmisti misle da “klimatske promjene” nisu dovoljno alarmantne i stoga počinju gurati nove termine poput “globalnog taljenja” i “klimatskog kolapsa”.
“Kao profesionalni davatelj imena, ja osmišljavam imena za kompanije, proizvode i usluge”, piše Aaron Hall u AdAge. “Nakon globalnog klimatskog štrajka ovog rujna, zatekao sam se kako razmišljam o terminima ‘klimatske promjene’ i ‘globalno zatopljenje’. Jesu li ti znanstveni termini previše neutralni? Privlače li oni dovoljno pažnje i potiču li ljude na akciju?”
Hall kaže da termini “Globalno taljenje” ili “Globalno topljenje” donose onu pravu razinu alarma. “Imena signaliziraju da se ledene kape tope, ali također u glavi stvaraju visceralniju sliku — onaj pravi osjećaj ‘topljenja’ kad je vani previše vruće. Taljenje je katastrofalan događaj koji proizlazi iz onog krajnjeg terora nuklearnog taljenja, pogodne metafore za globalno uništenje.”
Također kaže da su “Klimatski kolaps” i “Klimatski kaos” prikladno alarmantni.
“Dobra brend imena daju jasnu poruku ili čak izravno pozivaju na akciju. Možda je to razlog zašto klimatske promjene nisu dovoljno snažne: ‘Promjena’ zvuči previše neutralno. Međutim, ne postoji ništa neutralno u vezi kolapsa ili kaosa. Oba su stanja događaji koje apsolutno želite izbjeći. Oni traže od svakoga od nas da učini ono što je potrebno kako bi se izbjegao kolaps ili spuštanje u kaos.” Hallu se također sviđa aliteracija — “trik davanja imena koji dokazano poboljšava memorabilnost.”
Onda su tu i “Točka ključanja” i “Točka topljenja”.
“Oni se odnose na prekretnicu prema kojoj se ubrzano krećemo i za koju moramo pronaći način kako bismo je spriječili. Budući da je točka ključanja točka u kojoj tekućina isparava, ona donosi slike rijeka, jezera i oceana koji ključaju i nestaju. ‘Točka topljenja’ oslikava jasnu sliku topljenja krute tvari. Dok se ledenjaci tope i nestaju, to isto se događa s našim načinom života.”
I, naravno, tu je i onaj stari omiljeni izraz “Spaljena Zemlja”, termin koji već ima specifično značenje, ali, hej, možda se može rebrendirati.
“Vrijeme je za skidanje rukavica i prestanak pretvaranja. Ponekad ime brenda treba biti hiperbolično kako bi doista osvojilo srce i um. Ako sada ne poduzmemo masovne akcije, Zemlja će biti nenastanjiva — nepovratno jalova pustoš. Biljke i životinje će umrijeti. Ljudi neće moći preživjeti ekstremne vremenske nepogode poput poplava, suša i požara. Ako se ne promijenimo, nećemo moći provoditi vrijeme na otvorenom. ‘Spaljena Zemlja’ oslikava onu najcrnju sliku onoga što dolazi i što moramo izbjeći te vjerojatno predstavlja najoštrije ime brenda koje je izašlo iz našeg istraživanja”, piše Hall.
Jezik je novi alat klimatskih alarmista. Greta Thunberg, 16-godišnja klimatska aktivistica iz Švedske, rekla je prošli tjedan da su klimatsku krizu uzrokovali “rasistički… sustavi ugnjetavanja”.
“Klimatska kriza ne radi se samo o okolišu. To je kriza ljudskih prava, pravde i političke volje. Stvorili su je i potakli kolonijalni, rasistički i patrijarhalni sustavi ugnjetavanja. Mi ih sve trebamo razmontirati. Naši politički lideri više ne mogu izbjegavati svoje odgovornosti”, napisala je zajedno s dva druga krajnje lijeva klimatska aktivista u članku prošli petak.
“Političari i kompanije fosilnih goriva znaju za klimatske promjene već desetljećima”, napisala je, dodavši, “A opet političari dozvoljavaju profiterima daljnje iskorištavanje resursa naše planete i uništavanje ekosustava u potrazi za brzom zaradom koja prijeti samom našem postojanju.”
