Kad je Antifa prvi put upala u nacionalnu svijest, tijekom nereda u Charlottesvilleu, Virginiji 2017. godine, dvojica istaknutih novinara iznijela su zapanjujuću tvrdnju.
Jeffrey Goldberg, glavni urednik Atlantica i CNN-ov voditelj Chris Cuomo pridružili su se drugima u izjednačavanju ljevičarskih militanata s tisućama savezničkih vojnika koji su se iskrcali na plaže Normandije kako bi napali “Tvrđavu Europu” Adolfa Hitlera na Dan D.
Prikladnije bi bilo izjednačavanje s tisućama vojnika Crvene armije, koja je brutalno marširali prema Berlinu, u kojem će nakon Hitlerovog poraza uspostaviti sovjetsku hegemoniju u takozvanoj Njemačkoj Demokratskoj Republici.
Unatoč antiseptičkim prikazima diljem američkih medija, Antifa je mnogo više od “antifašističke” skupine. Kao što su Amerikanci vidjeli od smrti Georgea Floyda, Antifa pruža nasilnu nadopunu “progresivnoj” ideologiji. Kao i njezini drugovi u akademiji i medijima, Antifa nastoji uništiti američki naglasak na slobodu pod zakonom i nametnuti jednu od najrepresivnijih ideologija u povijesti.
Bernd Lander, čijih je “80 godina antifašističke akcije” objavilo njemačko Udruženje za promociju antifašističke literature, sažeto je definirao retoričko lukavstvo.
“Antifašizam je strategija, a ne ideologija”, napisao je Langer, bivši član Antife, za “antikapitalistički oblik borbe”.
Skraćenica njemačke fraze “Antifaschistische Aktion”, Antifa je osnovana za vrijeme njemačke Weimarske Republike kao paravojni ogranak Njemačke komunističke partije (KPD), koju je financirao Sovjetski Savez. Drugim riječima, Antifa je postala njemačka komunistička verzija nacističkih smeđekošuljaša SA (Sturmabteilung).
KPD nije tajio pripadnost Antife. Fotografija sjedišta KPD-a iz 1932. godine istaknuto prikazuje znak s dvije zastave Antife među ostalim komunističkim simbolima i sloganima. Na fotografiji s Kongresa jedinstva Antife u Berlinu 1932. godine, zastava je djelila prostor sa srpom i čekićem i s dva velika crteža. Jedan je podržavao KPD, a drugi je ismijavao SPD, njemačku Socijaldemokratsku stranku.
Zanimljivo je da New York Times u svom članku o Antifi 31. svibnja nije spomenuo korijene koja ova skupina ima u njemačkom komunizmu. Ta je informacija, uključena u ovaj članak, široko dostupna.
Danas, Antifa prigrljuje te korijene. Članak s web stranice www.redspark.nu opisuje članove kao “komuniste, anarhiste i ostale nesvrstane ljevičare okupljene radi izričite svrhe suočavanja i sprječavanja lokalnog fašističkog organiziranja”. Šest mjeseci prije nereda u Charlottesvilleu, Antifa je pružila primjer te misije.
U veljači 2017. godine, bivši urednik Breitbart.com Milo Yiannopoulos trebao je održati govor na Sveučilištu Kalifornija Berkeley. Antifa je odgovorila slanjem maskiranih agitatora u grad kako bi započeli palež, razbijali prozore, sprejali grafite, uništavali bankomate i napadali druge prisutne osobe s palicama i paprenim sprejom. Sveučilište je otkazalo nastup Yiannopoulosa, ali ne prije nego što su militanti napravili štetu od gotovo 100.000 dolara.
Antifin cilj suzbijanja “fašizma” odražava stavove neo-marksističkog filozofa Herberta Marcusea. “Politika nejednakog tretmana zaštitila bi radikalizam ljevice protiv onoga desnice”, napisao je Marcuse u “Represivnoj toleranciji“, svom eseju iz 1965. godine. “Oslobađanje tolerancije bi, tada, značilo netoleranciju prema pokretima s desnice i toleranciju prema pokretima s ljevice” koja se širi “na fazu djelovanja kao i rasprave i propagande, djela kao i riječi.”
Marcuse je odbacio ideju individualne slobode zaštićene zakonom u korist marksističkog društva koje favorizira naizgled potlačene skupine na štetu svih drugih. Takvo društvo bi, napisao je Marcuse, zahtijevalo “povlačenje tolerancije govora i okupljanja skupinama i pokretima” koji ne samo da “promiču agresivne politike, naoružanje, šovinizam, diskriminaciju na temelju rase i religije”, već se također “protive širenju javnih usluga, socijalne sigurnosti, medicinske skrbi, itd.” i “mogu zahtijevati nove i stroge restrikcije na učenja i prakse u obrazovnim ustanovama.”
Marcuse je čak opravdavao nasilje. “Postoji ‘prirodno pravo’ otpora potlačenih i nadjačanih manjina za korištenje izvanzakonskih sredstava ako su se ona zakonska dokazala neadekvatnima”, napisao je Marcuse. “Zakon i red su uvijek i svugdje zakon i red koji štiti uspostavljenu hijerarhiju; besmisleno je pozivati se na apsolutnu vlast ovog zakona i ovog reda protiv onih koji pate od njega ili koji se bore protiv njega … za svoj udio u humanosti. Ako oni koriste nasilje, oni ne započinju novi lanac nasilja, već pokušavaju razbiti postojeći.”
Izražavajući svoj prezir prema “svetom liberalističkom načelu jednakosti prema ‘drugoj strani'”, Marcuse je 1968. godine ustvrdio da “postoje problemi kad ili ne postoji ‘druga strana’ u nešto više od formalističkog smisla ili kad je ‘druga strana’ demonstrativno ‘regresivna’ i sprječava moguće poboljšanje ljudskog stanja.”
Profesorica Sveučilišta u New Yorku Ruth Ben-Ghiat ilustrirala je utjecaj Marcusea u komentarima za Times. Specijalist za proučavanje fašizma, Ben-Ghiat je aludirala na prosvjed prošle godine u Portlandu, državi Oregon, gdje je Antifa zasula neovisnog novinara Andyja Ngoa takozvanim milkshakeovima pomiješanim s brzovezujućim cementom. Ngo je pretrpio krvarenje u mozgu i završio u bolnici.
“Bacanje milkshakea nije jednako ubijanju nekoga”, rekla je Ben-Ghiat. “Ali zbog toga što su ljudi na vlasti u savezu s desnicom, bilo koja provokacija, bilo koje neslaganje protiv desničarskog nasilja obije se o glavu.”
K-Su Park, izvanredni profesor prava na Sveučilištu Georgetown, također odražava Marcuseovu misao. Nakon nereda u Charlottesvilleu, Park je izazvao Američku uniju za građanske slobode (ACLU) da preispita svoj stav prema Prvom amandmanu. ACLU je zastupao Jasona Kesslera, koji je organizirao skup “Ujedini desnicu” i tužio grad Charlottesville zbog oduzimanja dozvole za prosvjed.
Stav ACLU-a “podrazumijeva da je zemlja pruža jednake uvjete, da je u jednom trenutku ona nadvladala svoju povijest rasne diskriminacije kako bi postigla pravu demokraciju, čiji je kamen temeljac sloboda izražavanja”, napisao je Park. “Drugi oblici strukturne diskriminacije i nasilja također ograničavaju uporabu govora, poput policijskog zastrašivanja Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca. Opasnost s kojom se suočavaju zajednice zbog njihovog govora nije jednaka.”
U to vrijeme, Park je bio suradnik UCLA-ovog programa kritičnih rasnih studija. Kritične rasne studije proizlaze iz kritične teorije, sociološkog pristupa koji je razvila njemačka neo-marksistička Frankfurtska škola, u kojoj je Marcuse bio vodeći mislilac.
Marcuseov utjecaj također igra vitalnu ulogu u ljevičarskoj ideologiji koja prožima Demokratsku stranku i industriju zabave. Stoga nikoga ne treba čuditi da su se brojni celebrityji javno obvezali pružiti kauciju svakome tko će biti uhićen tijekom nereda.
Njima se pridružuje osoblje bivšeg potpredsjednika Joea Bidena, demokratskog predsjedničkog kandidata koji tek treba osuditi nerede..
“Ono što je oduvijek bilo zabrinjavajuće jest način na koji je toliko ljudi u medijima i u političkom establišmentu dalo (Antifi) pokriće za djelovanje — usput, uključujući i predstavnike zakona i jednu administraciju za drugom”, rekla je bivša novinarka CBS News-a Lara Logan. “Ovo nije demokratsko-republikanska, ljevica-desnica, plavo-crvena vrsta stvari”.
S obzirom na političke kontroverze koje muče naciju, “progresivnu” agendu i primjedbe Logan, članak o Antifi na www.redspark.nu zaključuje s riječima koje su jednako prosvjetljujuće kao što su i zastrašujuće. (Svi naglasci dodani)
“Borba protiv fašizma je od užasne važnosti — kao što je borba protiv policijskog nasilja, uništenja okoliša, beskućništva, itd. užasno važna — ali vi ne možete izliječiti bolest samo ako progonite simptome … Za konačno rješenje ovih problema potrebno je voditi mnogo veći rat.”
“Budući da su ova pitanja simptomi kapitalizma, rješenje se nalazi u organiziranju radničke klase u poredak za preuzimanje vlasti i tako diktirati društvo u kojem želimo živjeti. Mi ćemo u tome uspjeti samo povezivanjem anti-fašističkog, anti-rasističkog, anti-kolonijalnog, anti-patrijarhalnog, pro-environmentalističkog organiziranja s revolucionarnim anti-kapitalističkim organiziranjem s ciljem postizanja diktature proletarijata.”
Logan je izrazila su ideju na sažetiji način: “Oslobođenje započinje kad Amerika umre, a to je ono što oni traže.”
