Postoje konzervativci koji lažu i postoje liberali koji lažu, ali i konzervatizam i liberalizam istinu smatraju vrhovnom vrijednosti.
To nije istina za ljevičarstvo.
Istina jednostavno nije ljevičarska vrijednost.
Laganje je ljevici ono što je disanje biološkom životu. To je razlog zašto je otac modernog ljevičarstva, Vladimir Lenjin, sovjetske komunističke novine nazvao “Pravda”, što je ruska riječ za “istinu”. Istina je ono što ljevičar kaže da jest. To nije objektivna stvarnost.
Ljevica se oduvijek oslanjala na laži kako bi stekla i zadržala vlast. To je istina danas u Sjedinjenim Državama jednako kao što je to bilo u Sovjetskom Savezu.
Evo primjera laži u koje Amerikancima govore da moraju vjerovati kako ih ne bi udaljili s društvenih medija, osramotili, protjerali ili čak otpustili s radnih mjesta:
Muškarci menstruiraju.
Tweet ACLU-a, 19. studenog 2019. godine: “Muškarci koji imaju menstruaciju su muškarci. Muškarci koji zatrudne i rode su muškarci.” Ako ovo nije laž, riječ muškarac nema nikakvo značenje.
There’s no one way to be a man.
Men who get their periods are men.
Men who get pregnant and give birth are men.
Trans and non-binary men belong.#InternationalMensDay
— ACLU (@ACLU) November 19, 2019
Pošteno je kad se muškarci koji se identificiraju kao žene natječu u ženskoj konkurenciji.
U državi Connecticut, dva biološka muškarca koji su trans žene kombinirano su pobijedili u 15 utrka na državnim prvenstvima od 2017. godine. Prema Wall Street Journalu: “19 državnih atletskih konferencija… dozvoljava atletičarima da se natječu isključivo na temelju njihovog izraženog rodnog identiteta.” Nitko ni s približnim poznavanjem istine ne može reći da je to poštenoBiti slijep na boje znači biti rasist.
Ova je ljevičarska tvrdnja čista suprotnost osnovnom liberalnom idealu za okončanje rasizma: da svi budu slijepi na boje, što znači da svi promatramo i prosuđujemo ljude isključivo kao pojedince bez obzira na njihovu rasu. “Biti slijep na boje je rasizam” nije samo laž; to je orvelijanska laž. Ali to je zapravo normativno na ljevici. Pogledajte, na primjer, “Sljepoća na boje je kontraproduktivna” (Atlantic, 13. rujna 2015. godine) ili knjigu “Rasizam sljepoće na boje” Meghan Burke, izvanredne profesorice na Sveučilištu Illinois Wesleyan.
Trumpova kampanja 2016. bila je u dosluhu s Rusijom kako bi pobijedila na izborima.
Ova laž prožimala je američke medije više od tri godine. U tome nikad nije bilo istine. Ali onima na ljevici — Demokratskoj stranci i mainstream medijima — to je bila vrlo korisna tvrdnja i to ponovno čine u kampanji 2020. godine.
Predsjednik Trump je rekao da postoje “vrlo dobri” nacisti.
To je “laž o Charlottesvilleu”. Prvo su je širili mediji, a sad je i Joe Biden koristi u svojoj kampanji tvrdeći da je to bio razlog zašto se kandidirao za predsjednika. Naravno, ono što je Biden rekao je laž; on se čitav život želio kandidirati za predsjednika. Na Trumpovoj konferenciji za tisak 15. kolovoza 2017. godine, netom nakon marša i prosvjeda u Charlottesvilleu, Trump je jasno dao do znanja da nije mislio na nacista kad je rekao da “s obje strane ima dobrih ljudi”. On je rekao tisku: “Ne govorim o neonacistima i bijelim nacionalistima. Njih treba u potpunosti osuditi.” Mislio je na dvije strane na prosvjedu zbog kipova. Pogledajte video “Laž o Charlottesvilleu” bivšeg novinara CNN-a, Steve Cortesa, na PragerU.
Donald Trump je diktator.
Ova laž se govori još prije nego je Trump izabran. Nju ponavlja gotovo svaki ljevičarski komentator i političar. Pogledajte, na primjer, “10 načina na koji Trump postaje diktator, izborno izdanje”, profesora s Harvarda Stephena M. Walta (Foreign Policy, 8. rujna 2020. godine) ili “Donald Trump želi biti diktator” Guardianovog kolumnista Jonathana Freedlanda (The Guardian, 5. srpnja 2019. godine). To je laž. Činjenica je da niti jedan konzervativni američki političar nije potencijalni diktator jer je jedan od temeljnih ciljeva američkih konzervativaca smanjenje vladine moći. Mnogo je vjerojatnije da će diktatura u Americi doći od ljevice, koja uvijek teži masivnom povećanju vladine moći. Na primjer, kao što je izvijestio Politico 21. kolovoza 2020. godine, Biden se već obvezao “zatvoriti”, misleći pritom na američku ekonomiju i slobodu kretanja Amerikanaca u svrhu borbe protiv COVID-19 virusa.
Američka je rasističko društvo.
Ovo je najveća nacionalna laž od srednjovjekovne krvne klevete, u kojoj su kršćani optuživali Židove da kolju kršćansku djecu kako bi njihovu krv koristili u pečenju kruha za Pashu. Amerika je, zapravo, najmanje rasistička zemlja u povijesti. To je razlog zbog kojeg, na primjer, postoji toliko rasističkih podvala; pravu stvar je teško pronaći. Židovi nisu trebali smišljati protužidovske podvale kako bi dokazali da je u Njemačkoj 1930-ih godina bio raširen antisemitizam.
Ferguson je bio primjer rasističke policijske brutalnosti.
Ljevica često navodi laž o Fergusonu kao primjer policijskog rasizma, uključujući istaknute ličnosti poput Baracka Obame. A opet, velika porota, koja je uključivala crne porotnike, odbila je podići optužnicu protiv bijelog policajca koji je ustrijelio i ubio Michaela Browna, crnog muškarca, jer je Brown napao policajca, pokušao mu oteti pištolj i bio u procesu drugog napada kad je ubijen. Tvrdnja da je Brown rekao “ruke gore, nemoj pucati”, također je bila ljevičarska laž. Brown to nikad nije rekao. Pogledajte PragerU video s Larryjem Elderom.
Amerika je osnovana 1619., a ne 1776. godine.
Ovo je zloglasna laž New York Timesa za koju je Times dobio Pulitzerovu nagradu. Riječ je o istoj nagradi koja je 1932. godine dodijeljena istim novinama za svoju užasnu laž da u Ukrajini nema gladi kad je, zapravo, Josif Staljin namjerno do smrti izgladnjivao 5 milijuna Ukrajinaca. Vodeći liberalni učenjaci američke povijesti osudili su Timesovo prepisivanje američke povijesti — da se Američka revolucija vodila radi očuvanja ropstva — kao laž.
Ovo su samo neke od ljevičarskih laži u koje vjeruje sve veći broj Amerikanaca. Opstanak Amerike ovisi o tome da ih Amerikanci — osobito mladi Amerikanci — prepoznaju kao takve.
Dennis Prager je američki radijski voditelj i publicist te jedan od istaknutih predstavnika američkih konzervativnih intelektualnih krugova početkom 21. stoljeća. Najpoznatiji je po pokretanju obrazovne zaklade “Prager University”, koja u petominutnim videozapisima proučava i razjašnjava brojna politička, povijesna i ekonomska pitanja s konzervativnog gledišta.
