Ova je vijest potiho kružila u europskim medijima, nakon početnog izvješća novina De Standaard, koje je naknadno prenijelo nekoliko francuskih publikacija: novi prijevod Pakla Dantea Alighierija, napisanog između 1304. i 1307. godine, izazvao je kontroverzu nakon prevoditeljeve izmjene.
Valeurs Actuelles je izvijestio da je Lies Lavrijsen, koja je dobila zadatak prevođenja slavne knjige firentinskog pjesnika, odlučila ukloniti bilo kakav spomen Muhameda, nastojeći tekst učiniti “ugodnijim i pristupačnijim”. Gostujući na belgijskoj radio postaji Radio 1, ona je branila izostavljanje, navodeći kao opravdanje “najširu moguću pristupačnost”, osobito za “mladu publiku”. Dodala je: “Znali smo da bismo, kad bismo ostavili ovaj odlomak u njegovom izvornom obliku, nepotrebno naštetili velikom broju čitatelja.” Lies Lavrijsen čak otkriva da je njezina odluka donesena “u napetom razdoblju uzrokovanom ubojstvom učitelja Samuela Patyja u Francuskoj”.
Ovaj je cenzurirani odlomak ključni element djela, kad Dante ulazi u pakao i susreće mnoge likove u nekoliko krugova tijekom svog putovanja, prisjeća se Courrier international. Povijesne ličnosti su zatvorene “zbog njihovih više ili manje ozbiljnih grijeha”. Prema Lavrijsen, Muhamed je kažnjen zbog širenja “svoje religije, koja je navodno posijala razdor na Zemlji” te je “od svih grješnika koji se pojavljuju u Paklu, opisan na najsuroviji i najponižavajući način”.
Reakcije na njezino gostovanje u emisiji bile su vrlo negativne. Mnogi su slušatelji, uključujući muslimane, nazvali kako bi se požalili da je prijevod “ponižavajući i za muslimane i za mlade čitatelje”, zaključujući da djelo neće moći staviti u njegov kontekst. Nekoliko drugih prevoditelja iznijelo je svoje mišljenje za De Standaard, zapanjeni činjenicom da bi takvo djelo moglo biti prerađeno i tražili da se opis knjige revidira u “adaptaciju”, a ne “prijevod”. Štoviše, prema marokanskom piscu Adbelkaderu Benaliju, koji je pročitao nekoliko arapskih verzija Pakla, odlomak je zapravo ostao u svima njima. Autori su, međutim, dodali fusnote kako bi “objasnili” djelo u njegovom kontekstu.
Ovo nije prvi put da se Danteov opus suočava s “otkazivanjem” zbog prikazivanja Muhameda kao najnižeg oblika zla koje se susreće u paklu. Godine 2012., talijanska je nevladina organizacija pozvala na uklanjanje “uvredljivog i diskriminatornog” klasika iz talijanskih učionica, ali je naišla na reakciju zbog pokušaja uklanjanja ovog remek-djela iz nastavnog programa. A nekoliko godina prije toga, Yale University Press se suzdržao od objavljivanja prikaza scene iz Pakla koja sadrži Muhameda poznatog francuskog umjetnika Gustavea Dorea, između ostalih slika u knjizi specifično posvećenoj temi Muhamedovih ilustracija.
Niti će biti posljednji. U ovo doba luđačke cenzure i političke korektnosti, zajedno s eskalirajućim činovima nasilja prema onima koji se usude “klevetati” Muhameda — kao što smo vidjeli u tragičnom slučaju Samuela Patyja i najnovijim događajima u Velikoj Britaniji — čini se kako je samo pitanje vremena kad će misaona policija ukloniti sve “problematično”, prema njihovoj definiciji, iz naše kulture.
Ako će naša književna djela, kipovi i zabilježeni povijesni događaji biti u potpunosti prepisani ili otpisani i — prije svega — ako ostanemo bez naše slobode izražavanja, što će nam ostati?
