Deset država i Washington D.C. legalizirale su rekreacijsku uporabu marihuane. Dvadeset dvije države, zajedno s američkim teritorijima Puerto Ricom i Guamom, dopuštaju da se marihuana koristi u medicinske svrhe. Razmotrimo neka skrivena pitanja o uporabi marihuane. Prije nego počnemo, dopustite mu da iznesem svoje mišljenje u vezi medicinskog i rekreativnog korištenja bilo koje droge. Svaki je vlasnik svog života. Ako odlučimo riskirati sa supstancama koje mogu uništiti naše zdravlje, dovesti nas do smrti i na bilo koji drugi način uništiti naše vlastite živote, to je naše pravo. Ali mi nemamo pravo naštetiti drugima u procesu nanošenja štete samom sebi.
Alex Berenson je diplomac Sveučilišta Yale, s diplomama iz povijesti i ekonomije. Prošli mjesec održao je govor u Allan P. Kirby, Jr. centru za ustavne studije i državljanstvo na Hillsdale koledžu u Washington D.C.-u, o skrivenim opasnostima uporabe marihuane. Rekao je svojoj publici: “Gotovo sve što znate o zdravstvenim učincima kanabisa, gotovo sve što su vam zagovornici i mediji generacijama govorili, je krivo.”
Aktivni sastojak marihuane je tetrahidrokanabinol ili THC. Marihuana se najčešće pripisuje za bol, ali se rijetko testira u odnosu na druge lijekove protiv bolova, poput ibuprofena. Prošlog srpnja, veliko četverogodišnje istraživanje provedeno na australskim pacijentima s kroničnom boli, pokazalo je da je uporaba kanabisa povezana s većom boli tijekom vremena. Marihuana je, poput alkohola, preslabo sredstvo protiv bolova za osobe s terminalnim rakom. Oni trebaju opijate. Berenson je čak rekao: “Čak i zagovornici kanabisa, poput Roba Kampije, koji je suosnivač Projekta za politiku marihuane … priznaju da se medicinski zakoni o marihuani uglavnom smatraju načinom zaštite rekreativnih korisnika.”
Zagovornici legalizacije marihuane ponekad tvrde da njezina uporaba smanjuje uporabu opijata. To nije istina. Berenson je rekao: “Sjedinjene Države i Kanada, zemlje s najvišom stopom uporabe opijata, također imaju daleko najvećih problema s … kanabisom.” Marihuana nosi ne samo poražavajući fizički rizik za zdravlje, već i opasnost za mentalno zdravlje. Studija Nacionalne akademije medicine za 2017., pronašla je da “uporaba kanabisa vjerojatno povećava rizik od razvoja shizofrenije i drugih psihoza; što veća upotreba, veći rizik. … Redovita uporaba kanabisa vjerojatno će povećati rizik za razvoj socijalno anksioznog poremećaja.” Također, prošlogodišnji članak u Američkom časopisu psihijatrije pokazao je da je kod ljudi koji su koristili kanabis 2001. godine postojala gotovo tri puta veća vjerojatnost korištenja opijata tri godine kasnije, čak i nakon prilagodbe za druge potencijalne rizike.
Još nešto čemu nije bilo posvećeno dovoljno pozornosti jest činjenica da je kanabis danas mnogo potentniji nego što je to bio 1970-ih, kada je većina marihuane sadržavala manje od 2 posto THC-a. Danas marihuana rutinski sadrži 20 do 25 posto THC-a, kao rezultat sofisticiranih tehnika uzgoja i kloniranja. Kao takva, ona djeluje snažnije i brže. Berenson je rekao da je razlika između jučerašnje marihuane i današnje poput razlike između “blizu pive i martinija”.
Berenson je naveo nekoliko studija i drugih nalaza koje pokazuju vezu između uporabe marihuane te nasilja i kriminala. Prema studiji iz 2007. godine u Medicinskom časopisu Australije o 88 zločinaca koji su počinili ubojstvo tijekom psihotičnih epizoda, gotovo dvije trećine prijavilo je zlouporabu kanabisa. Studija iz 2012. u časopisu Interpersonalno nasilje, istražila je savezno istraživanje o više od 9.000 adolescenata i pronašla da je uporaba marihuane povezana s udvostručenjem nasilja u obitelji. Prve četiri države koje su legalizirale rekreativno korištenje su Colorado, Washington, Aljaska i Oregon. U 2013., te države su kombinirano imale oko 450 ubojstava i 30.300 teških napada. U 2017., imale su gotovo 620 ubojstava i 38.000 teških napada — povećanje od 37 posto u ubojstvima i 25 posto u teškim napadima, puno više od nacionalnog povećanja, čak i nakon što se uzme u obzir rast stanovništva.
Jedan od problema s legalizacijom marihuane je taj što daje društveno odobravanje njezinoj uporabi. Poželjna strategija bila bi jednostavna dekriminalizacija, koja ne podrazumijeva društveno odobravanje. Štoviše, tamo gdje nema kriminalnih aktivnosti povezanih s bilo kakvom uporabom droga, trebalo bi je tretirati kao medicinski problem, za razliku od kriminalnog problema.
Walter E. Williams je američki ekonomist, komentator i akademik. Profesor je ekonomije na Sveučilištu George Mason, kao i kolumnist i autor poznat po svojim klasičnim liberalnim i libertarijansko konzervativnim pogledima.
