Neispričana priča o “zelenoj energiji” je da se ona nikako ne može povećati kako bi se osigurala energija koja bi mogla zamijeniti fosilna goriva. (Osim ako se ne vratimo u kameno doba, što neki od zagovornika “de-growtha” favoriziraju.)
U ovom trenutku, Sjedinjene Države od fosilnih goriva dobivaju oko 70% energije. Ići na nulu u sljedećih 20 godina bilo bi ekonomski katastrofalno i koštalo bi desetke milijuna radnih mjesta. S cijenama plina koje su se gotovo udvostručile u odnosu na cijene kad je Donald Trump napustio dužnost predsjednika i inflacijom koja je u samo 15 mjeseci s 1,5% skočila na 8%, već doživljavamo ekonomsku štetu zbog križara zelene energije.
No, također se moramo zapitati je li zelena energija uopće dobra za okoliš. Neki environmentalisti ukazuju na malo zapaženo istraživanje Svjetske banke koje pokazuje da bi prelazak na 100% solarnu energiju, energiju vjetra i električne baterije bilo jednako destruktivno za planet kao i fosilna goriva. Upravo je to bio zaključak jedne priče objavljene u časopisu Foreign Policy, teško desničarskoj publikaciji.
Prema analizi objavljenoj u Foreign Policy, prelazak na energetsku budućnost “bez ugljika” “zahtijeva masivne količine energije, a da ne spominjemo vađenje minerala i metala uz velike ekološke i društvene troškove”.
Evo nekih brojeva. Puni prelazak na baterije, energiju sunca i vjetra (govorimo samo SAD-u – op. a.) zahtijevao bi:
— 34 milijuna metričkih tona bakra
— 40 milijuna tona olova
— 50 milijuna tona cinka
— 162 milijuna tona aluminija
— 4,8 milijardi tona željeza
A ti deseci milijuna vjetrenjača, solarnih panela i električnih baterija za automobile i kamione nisu baš biorazgradivi. Dakle, imat ćemo najistaknutije energetsko groblje toksičnih polutanata koje će biti 100 puta veće od bilo kojeg skladišta nuklearnog otpada. A s druge strane, ljevica je zabrinuta zbog plastičnih slamki!
Osobno sam za iskopavanje bogatih američkih prirodnih resursa bakra, olova, magnezija i plemenitih metala. Ali ironično, zeleni su ti koji žele zatvoriti rudnike, što je kao da želite hranu, ali se protivite poljoprivredi. Kad već govorimo o kognitivnoj disonanci.
A onda je tu i zemljišni prostor potreban za vjetrenjače i solarne panele. Bloomberg izvješćuje da bi postizanje nulte razine ugljika do 2050. godine zahtijevalo površinu zemljišta jednaku pet Južnih Dakota (cca milijun kvadratnih kilometara — op. a.) “kako bi se razvilo dovoljno čiste energije za pokretanje svih električnih vozila, tvornica i drugog”.
Drugim riječima, liberali pozivaju na punu industrijalizaciju američke divljine i krajolika.
Sad, čak i mnoga najliberalnija područja u zemlji viču “ne” zelenoj energiji u svom vlastitom dvorištu. Stanovnici Vermonta se bune protiv ružnih solarnih panela koji im kvare pogled. Prema Bennintgon Banneru “regulator komunalnih usluga u Vermontu odbio je dozvole za dvije solarne farme predložene u Benningtonu, ukazujući na estetske zabrinutosti i trenutačne mjere očuvanja zemljišta u planu grada”.
U međuvremenu, grad u Wisconsinu tuži državne regulatore da “zaustave izgradnju” onoga što bi bio “najveći solarni projekt države” prema Winsconsin Journalu.
Čak se i stanovnici plavog Massachusettsa bore protiv projekata zelene energije. Izgradnja offshore vjetroelektrana se odgađa uz obalu Cape Coda, gdje je prihod po glavi stanovnika gotovo najveći u zemlji, jer ne žele da im se pokvari pogled iz njihovih vila na plažama.
Drugim riječima, pravi se ljubitelji prirode konačno počinju buditi svjesni da vjetar i sunce ipak nisu tako zeleni. Nuklearna elektrana zauzima najviše 1 četvornu milju zemljišta (2,59 km2). Vjetroelektrane i solarne farme zahtijevaju stotine tisuća hektara. Dakle, za osiguravanje dovoljno električne energije kako bi Manhattan bio osvijetljen noću, bilo bi potrebno popločati gotovo čitavu državu Connecticut s vjetrenjačama i solarnim farmama.
Javnost se počinje pitati: Kako je išta od svega toga zeleno? Strategija Green New Deala osobito nema smisla s obzirom na to da povećanjem naše uporabe čistog izgaranja i pouzdanog prirodnog plina smanjujemo cijene energije i emisije ugljika. Toj mješavini dodajte nuklearnu energiju i ne bismo trebali početi graditi vjetroelektrane i solarne farme u našim šumama, pustinjama i nacionalnim parkovima.
