Zelena energija dovodi do seksualne trgovine, terorizma, droge i krčenja šuma.
New York je, zajedno s drugim državama, krenuo u velike projekte vjetroturbina.
Poticanje “9.000 megavata energije pučinskih vjetroelektrana” dolazi uz veliku cijenu, ne samo za obitelji koje postaju ovisne o skupoj i nepouzdanoj energiji, već i za sam planet.
Vjetroturbine zahtijevaju ogromne količine rijetkih zemnih metala za svoje generatore i motore. Jedna jedina vjetroturbina pojede tone rijetkih zemnih metala. Rudarenje istih koje se provodi u Kini zastrašujuće je destruktivno za ljude, kao i za okoliš. Jedna priča opisuje radioaktivna jezera, visoke stope raka i seljane kojima su “počeli ispadati zubi” i koji su “posijedili u neobično mladoj dobi”. “Djeca su se rađala s mekim kostima, a stope raka su naglo porasle.”
Nedavna priča Associated Pressa o operacijama rudarenja rijetkih zemnih metala u Burmi govorila je o svijetu gdje “ptice više ne pjevaju i biljke više ne rastu. Ribe više ne plivaju u rijekama koje su postale mutno smeđe.”
Pučinske vjetroturbine mogu proizvesti negdje između 9 i 14 megavata, ovisno o veličini. Navedeni Cilj New Yorka zahtijevao bi na tisuće pučinskih vjetroturbina. Lopatice vjetroturbina od stakloplastike ne mogu se reciklirati i završavaju na velikim odlagalištima gdje, prema riječima jednog rukovoditelja, ostaju “zauvijek”. No, unutar obloga od stakloplastike nalazi se balsa drvo koje se može reciklirati.
Balsa drvo je lagano, prozračno i popularno za izradnju svega, od modela aviona do zrakoplova. Opsjednutost zelenom energijom stvorila je golemu potražnju za balsa drvom i njegovo korištenje u vjetroturbinama. Dok je priča iz 2020. godine o tome kako je Škotskoj posječeno 14 milijuna stabala kako bi se napravio prostor za vjetroelektrane nedavno postala viralna, mnogo više stabala se siječe za izradu turbina.
Milijarde stabala.
Za jednu lopatice vjetroturbine potrebno je čak do 5.300 kubičnih stopa (150 m3) balzamovine. Cijena balzamovine naglo je porasla, potaknuta potražnjom iz komunističke Kine. Iako su Kinezi pokušali uzgojiti vlastitu balzamovinu s ograničenim uspjehom, okrenuli su se krčenju šuma u Amazoniji. Amazonija, najveći svjetski spremnik ugljika, uništava se u svrhu smanjenja ugljika.
Environmenalisti uništavaju planet kako bi ga spasili.
Čak i dok su profitirale od umjetnog “zelenog procvata” kojeg hrane zapadni specijalni interesi, aktivisti, lažna znanost i kriza pop kulture, kineske tvrtke uništavale su milijune stabala u ime spašavanja planeta od umjetno proizvedene opasnosti.
Kompanije koje su pogodovale kineskim interesima pronašle su izolirana plemena, istrgovale im drogu i alkohol za robovski rad, poticale nasilje protiv onih koji se nisu željeli povinovati, a rezultate su slavili zapadni environmentalisti. Troškovi kineskog “procvata vjetroelektrana” bili su ignorirani.
Kina radi na izgradnji vjetroturbina od 18 megavata i nastoji dominirati vjetroenergijom u Europi. Put njezine otrovne svilene ceste vodi kroz Amazonu i do zapadnih environmentalista koji vjeruju da je vjetar čist te da su stoga vjetrotrubine čisti izvor energije.
Balzamovina je idealna šumska kultura. Ona brzo raste i mora se ubrati prije nego previše ostari. Rastuća cijena balzamovine također je proširila uzgoj, preuzevši tako farme i plantaže što dovodi do gladi i bolesti.
“Ovi paradoksi takozvane ‘zelene ekonomije’ uništavaju prirodnu stabilnost šuma i džungle”, upozorava izvješće Svjetskog pokreta prašume.
Dok vjetroturbine, kad su u funkciji, već ubijaju nekih tri četvrt milijuna ptica godišnje, krčenje šuma zbog turbina ubija nebrojeno više ptica uništavanjem njihovih staništa.
Zeleno eko-poslovanje i njegovi ljevičarski politički saveznici ostaju opsjednuti ugljikom, ali amazonske prašume opisivane su kao “pluća” svijeta. A sami environmentalisti tvrde da je Amazonija “spremnik ugljika”. Uništavanje Amazonije u svrhu izgradnje vjetroturbina za smanjenje ugljika uništilo bi planetarni ekosustav što bi dovelo do prirodnih katastrofa koje zagovornici zelene energije navodno žele zaustaviti.
Ako environmentalistički aktivisti uistinu žele spasiti planet, oni bi se počeli vezati za vjetroturbine, umjesto vandaliziranja klasičkih muzejskih slika.
Opsjednutost “ugljičnom neutralnošću” samo će pogoršati stvari. Eko-industrije izračunavaju “ugljični otisak” emisija vjetroturbina uglavnom na temelju njihove konstrukcije. Te emisije procjenjuju se u odnosu na rudarske operacije, beton, stakloplastiku i rijetke zemne metale koji ulaze u njihovu izgradnju. Kako bi smanjili svoju ugljičnu metriku, eko-industrije sad promiču vjetroturbine napravljene od drva što bi dovelo do uništenja još više šuma te usput povećalo cijenu stanovanja i stavilo ga izvan dosega milijuna ljudi.
Spašavanje planeta sad znači sječu još više stabala.
U Latinskoj Americi, zelena energija uništila je šume, proširila uporabu droge i također dovela do otmica i seksualne trgovine mladih djevojaka. Kampovi za sječu drva, osobito oni ilegalni, ovise o stalnoj ponudi muških radnika. Otmica i silovanje maloljetnih djevojaka pripisano je sustavu dopremanja balzamovine do vjetroturbina Kine i Europe.
Tako zapravo izgleda zelena energija.
U jednom se izvješću navodi: “Majke i tete potiču mlade djevojke da ponude seksualne odnose u zamjenu za dizel gorivo [za generatore] kako bi mogle gledati svoje omiljene sapunice svake večeri i barem na nekoliko sati pobjeći od surovosti života.”
Toliko o spašavanju planeta.
Crno tržište balzamovine provuklo je pozornost socijalističkih narkoterorista u Južnoj Americi i islamskih terorista u Africi. Vjetroturbine postaju još jedno izvorište profita za narkokartele i džihadiste, šireći tako propast i uništenje diljem svijeta.
Vjetroturbine su reklamirane kao spašavanje planeta. One ga umjesto toga uništavaju.
Daniel Greenfield je istraživački novinar i pisac koji se usredotočuje na radikalnu ljevicu i islamski terorizam.
