Nikad ne čitaj samo stih iz Kur’ana

Alan Shlemon

Ne očekujete baš da ćete čuti riječi iz Kur’ana dok gledate Oscare, ali to je upravo ono što se dogodilo 2017. godine. Raed Al Saleh primio je Oscara za svoj kratki dokumentarac, Bijele kacige, ali nije mogao nazočiti ceremoniji. On je dao izjavu koja je pročitana i koja je uključivala dio sure 5:32, stiha iz Kur’ana. Relevantni dio izjave je ovaj: “Naša organizacija vođena je stihom iz Kur’ana: Spasiti jedan život jest spasiti čitavo čovječanstvo”.

Ovo nije prvi puta da je netko citirao ovaj stih. On je nešto poput Ivana 3:16 Kur’ana. Predsjednik Obama, nekoliko mjeseci nakon svoje inauguracije, govorio je muslimanima iz Kaira i rekao: “Sveti Kur’an poučava da svatko tko ubije nevinog, kao da je ubio čitavo čovječanstvo; a tko god spasi neku osobu, kao da je spasio čitavo čovječanstvo.” Ljudi vole ovaj odlomak jer ga protumačuju kao da to znači da Allah zabranjuje muslimanima ubijanje nevinih ljudi. Zapravo, ubijanje jedne osobe je toliko ozbiljno kao ubijanje čitave ljudske rase. Isto tako, ako spasite jednu osobu, onda vam se pripisuje spašavanje cijelog čovječanstva.

Ipak, kao što kažemo u “Stand to Reason”, “Nikad ne čitaj samo stih iz Biblije“. Uvijek pročitaj cijeli odlomak, poglavlje ili više. Nikad ne pokušavaj shvatiti značenje odlomka bez razmatranja konteksta. To isto pravilo trebalo bi se odnositi na islamske tekstove. Nikad ne čitaj samo stih iz Kur’ana. U ovom slučaju sure 5:32, kontekst je kritičan. Evo stihova 32 i 33, koji su napisani nakon što je Kain ubio svog brata Abela.

32. Zbog toga smo Mi propisali sinovima Israilovim: ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini — kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva — kao da je svim ljudima život sačuvao. Naši poslanici su im jasne dokaze donosili, ali su mnogi od njih, i poslije toga, na Zemlji sve granice zla prelazili.

33. Kazna za one koji protiv Allaha i Poslanika Njegova vojaju i koji nered na Zemlji čine jeste: da budu ubijeni, ili razapeti, ili da im se unakrst ruke i noge odsijeku ili da se iz zemlje prognaju. To im je poniženje na ovome svijetu, a na onome svijet čeka ih patnja velika.

Primijetit ćete dvije stvari kada pročitate odlomak u kontekstu. Prvo, odlomak je upućen Židovima, ne muslimanima (Allah propisuje “sinovima Israilovima”). Implikacije ubojstva u stihu se, dakle, odnose na Židove. Muslimanima se obraća u sljedećem stihu, ali ono što je njima rečeno drugačije je od onoga što je upućeno Židovima. Stih 33 naređuje muslimanima da osiguraju ovakve kazne za prekršitelje: “da budu ubijeni, ili razapeti, ili da im se unakrst ruke i noge odsijeku ili da se iz zemlje prognaju”. To je sasvim drugačije od onoga što se ljudima nameće da vjeruju o muslimanima prilikom čitanja odlomka van konteksta, kao što je to bio slučaj na Oscarima. Usput, ne tvrdim da većina muslimana izvršava ovaj odlomak ili je nasilno. To je sasvim drugo pitanje. Zapravo, naglasio sam u svojim javnim govorima i spisima da su većina muslimana miroljubivi ljudi. Ovdje se govori o onome što islam poučava, a ne što muslimani rade.

Drugo, riječi sure 5:32, koje su navodno božanske riječi Allaha, zvuče prilično slično drevnom židovskom zapisu u Talmudu (Mišna Sanhedrin 4:5). Ovaj izvor sadrži komentar o Postanku 4:10, stihu u kojem Kain ubija Abela. Talmudski autor piše:

Nalazimo da je rečeno u slučaju Kaina koji je ubio svog brata, “glas krvi brata tvojega viče”, a on je rekao “ne kaže da je imao krv u jednini, već krvi u množini”. Ti si stvoren kao jedan kako bi pokazao da onaj koji ubije jednog pojedinca, treba računati kao da je ubio cijelu rasu. Ali onome koji je sačuvao život jednog pojedinca, računa se kao da je sačuvao cijelu rasu.

Sad, nisam baš siguran da se slažem se rabinovim komentarom tog stiha. Mislim da je u krivu. Međutim, ono što je zanimljivo jest da je autor Kur’ana odabrao posljednje dvije rabinove rečenice i predstavio ih kao božanski zapis, Allahove riječi. To znači da je Allah inspirirao Židova da napiše loš komentar Postanka 4:10 (i nakon toga, 400 godina kasnije, rekao Mohammedu istu stvar) ili sura 5:32 ne uključuje Allahove riječi, već je kopirala rabina iz trećeg stoljeća.

U svakom slučaju, citiranje dijela sure 5:32 na Oscarima pruža dobru lekciju što se tiče konteksta i izvornog kriticizma. Sljedeći put prilikom čitanja religijskog teksta, nadam se da će osoba obratiti pozornost na riječi prije i poslije citiranog teksta. Ako će to učiniti, zaslužuje Oscara.

David Wood pojašnjava: