Funkcionira li zapravo opušteni švedski odgovor na COVID-19?

Paul Bois

Screenshot: YouTube/Expedia

Dok koronavirus bjesni Sjedinjenim Državama i Europom, uzrokujući time zaustavljanje svjetske ekonomije, sve oči uperene su prema skandinavskoj zemlji Švedskoj kako bi vidjeli je li njezin opušteni pristup pandemiji donio pozitivne rezultate.

Iako je Švedska stavila u karantenu svoje staračke domove, zabranila okupljanja više od 50 ljudi i preselila visoko obrazovanje na internet, zemlja je također dopustila rad nižeg obrazovanja, teretana, kafića, restorana. Pišući za irski RTE, Juliette Gash primijetila je da je politika u Švedskoj u velikoj mjeri stavila naglasak na osobnu odgovornost, pri čemu vlasti potiču ljude da, koliko je god to moguće, rade kod kuće. Na mnogo načina, trenutačne mjere u Švedskoj mogu predvidjeti događaje kad Sjedinjene Države oprezno ponovno pokrenu ekonomiju.

Pitanje ostaje: funkcionira li zapravo švedski pristup? To ovisi o tome koga pitate i tko definira podatke. Evo kako je to razložio RTE:

Do danas, više od 1.000 Šveđana je umrlo od Covid-19, što je povećanje od 114 smrti u odnosu na prethodnog dan, dok je zaraženo otprilike 11.440 ljudi, u populaciji od 10 milijuna.

Za usporedbu s Irskom, gdje je umrlo 406 ljudi, dok zaraza je potvrđena kod više od 11.000, ali irska je populacija više nego upola manja od švedske.

Kao što je to često slučaj, Švedska se uspoređuje sa svojim najbližim susjedima; brojke u drugim nordijskim zemljama su znatno niže i one su uvele mnogo stroža pravila o javnim okupljanjima.

Danska (5,6 milijuna stanovnika) je doživjela 300 smrti i 6.500 slučajeva zaraze, Norveška (5,3 milijuna) je zabilježila 140 smrti od 6.600 slučajeva, dok je Finska (5,5 milijuna) prošla relativno neokrznuta sa 64 smrti i samo 3.000 slučajeva.

Anders Tegnell, glavni švedski epidemiolog, rekao je novinarima da veća smrtnost u zemlji vjerojatno proizlazi iz različitih čimbenika koje bi ljudi trebali uzeti u obzir, osobito zaraze koja se širi u staračkim domovima, koji su bili pod karantenom.

“Nalazimo se na različitim mjestima na krivulji izlaganja, djelomično zbog toga što smo u Švedskoj, nažalost, svjedočili velikom širenju zaraze u staračkim domovima, nešto što niste vidjeli u ostalim nordijskim zemljama”, rekao je Tegnell. “A mi to, naravno, nastavljamo analizirati, zašto su švedski starački domovi toliko izloženiji u usporedbi s ostalim zemljama. No, ako usporedimo Švedsku s Belgijom, SAD-om i nizom drugih zemalja, naše stope smrtnosti su relativno niske.”

Tegnell je prethodno izjavio da su stroge mjere zatvaranja u susjednim zemljama strogo političke odluke, a ne znanstvene. Kao što izvješćuje Forbes, 22 znanstvenika u Švedskoj potpisalo je članak za Dagens Nyheter u kojem su oštro kritizirali vladu zbog neprovođenja strožih mjera zatvaranja, tvrdeći da pristup “osobne odgovornosti” nije uspio natjerati ljude da ozbiljno shvate virus.

“Istraživači su rekli da je agencija u četiri navrata tvrdila da se širenje zaraze izravnalo, usprkos dokazima koji su govorili suprotno”, piše Forbes u uvodniku. “Istraživači sad žele brzu promjenu. Oni sugeriraju da bi se škole i restorani trebali zatvoriti kao u Finskoj. Osim toga, zdravstveni radnici koji rade sa starijim osobama moraju koristiti odgovarajući opremu za suzbijanje zaraze i moraju se provesti masovna testiranja zdravstvenog osoblja.”

Izvodljivost švedskoj pristupa ovisit će o tome hoće li broj smrtnih slučajeva i broj ukupnih slučajeva narasti do onih razina koje su viđene u Italiji.