GREENFIELD: Coca-Cola, Nike i pro-Black Lives Matter korporacije koriste robovsku radnu snagu

Daniel Greenfield

FrontPageMag

Coca-Cola bi željela da znate da joj je stalo do ugnjetavanja i kako vjeruje da je Amerika zla.

U nekoherentnoj izjavi izvršnog direktora Jamesa Quinceyja, naslovljenoj “Gdje stojimo kad je riječ o socijalnoj pravdi”, čelnik konglomerata pretilosti objavio je da je “ogorčen, tužan, frustriran, ljut”.

Toliko je teško liku u rasističkoj zemlji koji zarađuje plaću od samo 18 milijuna dolara.

Izvršni direktor Coca-Cole potom se obvezao dati novac uobičajenim osumnjičenima socijalne pravde, a kompanija se pridružila bojkotiranju Facebooka kako bi ga prisilila na cenzuru Trumpa i konzervativaca.

“Kompanije poput naše moraju se izjasniti kao saveznici Black Lives Matter pokreta”, baljezgao je Quincey. “Razmišljao sam o našoj dužnosti prema crnim ljudima u Americi. Jednostavno rečeno, Amerika nije ostvarila dovoljan napredak, korporativna Amerika nije ostvarila dovoljan napredak, niti je to ostvarila kompanija Coca-Cola.”

Dok Coca-Cola lupa šakom po Black Lives Matter govornici, ona ima sadašnjih problema s ropstvom.

Kongresno-izvršna komisija o Kini (CECC) objavila je u ožujku izvješće o prakticiranju prisilnog rada u Kini. CECC je dvostranačka skupina koja uključuje širok spektar nacionalnih političara, od senatora Toma Cottona i Marca Rubia do senatorice Dianne Feinstein i zastupnice Marcy Kaptur.

To izvješće dovelo je do Zakona o sprječavanju prisilnog rada Ujgura koji, između ostalih, imenuje Coca-Colu i Nike. Zašto su mediji zakopali priču? Zbog toga što je imala loše stvari za reći o njihovih oglašivačima.

Izvješće CECC-a i prateće zakonodavstvo navodi da su Coca-Cola, Adidas, Calvin Klein, Campbell Soup Company, Costco, Esprit, H&M, Tommy Hilfiger, Patagonia i Nike među onim kompanijama koje su osumnjičene za suučesništvo u kineskim prisilnim radnim logorima.

Coca-Cola i neke druge umiješane kompanije negirale su sve navode, ali članak Wall Street Journal istaknuo je da COFCO Tunhe isporučuje šećer Coca-Coli i rajčicu Heinzu i Campbellu. Kineska kompanija u državnom vlasništvu najveći je proizvođač hrane u zemlji, drugi najveći prerađivač rajčice na svijetu i jedan od najvećih prerađivača šećera na svijetu, s ogromnom mrežom plantaža.

Korporacije koje osuđuju rasizam u Americi navodno imaju koristi od novih komunističkih plantaža.

“Svi međunarodni brendovi nam vjeruju i kupuju naš pire od rajčice: Heinz, Kraft, Unilever, Nestlé”, hvalio se svojedobno potpredsjednik Cofco Tunhe Yu Tianchi.

Unilever, britansko-nizozemski konglomerat čiji brendovi uključuju Dove i Breyers, bio je snažan glas u pokretu socijalne pravde i pridružio se bojkotu kako bi prisilio Facebook na cenzuriranje konzervativaca.

“Mi imamo odgovornost za rasnu pravdu”, objavio je Unilever.

No, uključuje li ta rasna pravda robove u kineskom komunističkom režimu?

Izvršni direktor Kraft-Heinz Miguel Patricio objavio je histeričnu izjavu u vezi “sustavnog rasizma protiv Afroamerikanaca”.

“Mi u Kraft Heinz kažemo BLACK LIVES MATTER”, objavio je Patricio u loše napisanoj izjavi. “Ovaj tjedan, mi razgovaramo sa zaposlenicima o jednoj od naših novih Vrijednosti, Mi zahtijevamo različitost.”

No, na koji se točno način obećanje Heinz-Krafta o proširenju “smjernica o različitosti dobavljača” odnosi na polja rajčica u Xinjiangu i njihovoj robovskoj radnoj snazi? Heinz-Kraft kontinuirano smanjuje američka radna mjesta i premješta ih u inozemstvo kako bi nagradio pohlepu svojih velikih investitora poput demokratskog donatora Warrena Buffetta.




Robovska radna snaga je najjeftinija radna snaga od svih.

Dok Kina dominira u preradi rajčice, sva obećanja o socijalnoj pravdi su očigledne laži. Stvarnost je robijanje i težak rad muškaraca, žena i djece na poljima dok rukovoditelji propovijedaju socijalnu pravdu.

Coca-Cola je u međuvremenu inzistirala da je COFCO objekt koji je koristila kompanija prošao “internu reviziju”.

Ali što je COFCO?

Poljoprivredom Xinjianga dominira Proizvodni i građevinski korpus Xinjianga (XPCC). XPCC je paramilitarna komunistička organizacija osnovana pod Maom u svrhu kolonizacije i kontroliranja regije korištenjem vojnika i radne snage osuđenika. Njegova komercijalna grana je Kineska Xinjiang skupina koja pretvara kolonijalne proizvode XPCC komesara u komercijalne proizvode. COFCO je podružnica XPCC-a i dominira u izvozu rajčice i šećera zapadnim kompanijama.

Ning Gaoning, šef COFCO-a, proizvodnju smatra vitalnim djelom “novog socijalističkog kraja”.

U novom kineskom ekonomskom boomu, XPCC je manje sposoban ovisiti o Han vojnicima ili dobrovoljcima i optužen je da se prebacio na prisilan rad u Xinjiangu i da koristi Xinjiang Aid kako bi premještao robove po zemlji.

I dok šef Coca-Cole blebeće o rasizmu u Americi, on svoj šećer prerađuje u komunističkom paravojnom kolonizacijskom poduzeću koje je optuženo za korištenje robovske radne snage.

“Ogromna većina njih pobjegla je natrag u roku od nekoliko dana.” Citirani su rukovoditelji COFCO-a dok su se žalili na svoju radnu snagu.

Xinjiang Aid je pokušao izbjeći taj problem premještanjem robova toliko daleko da nemaju kamo pobjeći.

Opis berba rajčica u Xinjiangu jedne druge XPCC kompanije priča nam poznatu priču. “Berba se još uvijek obavlja ručno, s radnicima koji zarađuju jedan euro cent po kilogramu ubrane rajčice. Djeca često idu s roditeljima i na poljima rade zajedno s njima.”

Izvješće Australskog instituta za stratešku politiku bacilo je još širu mrežu, povezavši Apple, BMW, Calvin Klein, Abercrombie & Fitch, GM, LL Bean, North Face, Gap, Volkswagen i Nike, između ostalih, s opskrbnim lancima koji se temelje na radnicima koji rade “pod uvjetima koji snažno sugeriraju na prisilan rad”.

Tvornica koji izrađuje Nike obuću bila je “opremljena sa stražarskim tornjevima, ogradama od bodljikave žice i policijskim stražarskim kućicama”. Otkriveno je da Nike Shox izrađuju u drugoj tvornici robovi koji su poslani daleko od svojih kuća kako bi proizvodili obuću za diva sportske odjeće. Predaleko da bi mogli pobjeći.

“Možemo hodati uokolo, ali se ne možemo vratiti”, rekao je jedan radnik.

Ista kompanija koja drži Colina Kaepernicka, milijunaškog anti-američkog aktivista, kao ikonu socijalne pravde, također profitira od navodnog postrojenja robovske radne snage koje se preselilo kako bi bilo bliže “pamučnim poljima regije”. Milijunaške žrtve imaginarnog rasizma za koje Nike želi da nam je stalo krase njihove reklamne panoe, dok robovi modernog doba još uvijek rade na poljima pamuka jer njihovi životi nisu važni.




Prljava istina velikih korporativnih brendova ljevice jest da iza poznatih imena i reklama stoje ogromni konglomerati i financijski investitori koji režu troškove šaljući svoju proizvodnju u Kinu. Amerikanci dizajniraju i prodaju, ali pravi posao rade ogromna komunistička poduzeća, koja su ili izravno u vlasništvu države ili oligarha povezanih s komunističkim vodstvom, čija imena ne znate.

Sve to ostavlja njihovim rukovoditeljima dovoljno vremena za smišljavanje novih inicijativa socijalne pravde, dok zemlju i američke ljude čije su bogatstvo, budućnosti i nade ukrali nazivaju rasističkima.

Bacanje milijuna prema ljevičarskim organizacijama, najavljivanje inicijativa za veću različitost, otpuštanje kvalificiranih ljudi kako bi ih zamijenili s aktivistima, ne predstavlja preveliki trošak i ne dira stvarni izvor bogatstva koje proizlazi iz plantaža u Narodnoj Republici Kini. A upravo te plantaže predstavljaju novo ropstvo.

Retorika Black Lives Matter ne utječe na suštinsku nepravdu u konglomeratima koji istrijebljuju američke poslove, uključujući crne poslove i zamjenjuju ih s manjinama koje rade na poljima u komunističkoj Kini.

Strane plantaže, robovska radna snaga koja obavlja prljavi posao na poljima pamuka, ne nalaze se u Americi, ali oni su izvor bogatstva nove klase politički korektnih plutokrata koji subvencioniraju Demokratsku stranku i ljevicu, propovijedajući o socijalnoj pravdi iz svojih impresivnih vila, dok njihove robove, tisućama milja daleko, izvan vidokruga drže komesari komunističke trgovine robovima.

Korporativna ljevica sklopila je prljavi posao s komunističkom Kinom kako bi podijelila i zavladala Amerikom.

Ponavljanje crnog nacionalističkog slogana Black Lives Matter je prikladno, budući da namjerno isključuje ne-crnu robovsku radnu snagu na čijim je leđima Korporativna ljevica izgradila svoje beskrajne milijarde.

Dok se Amerikancima beskrajno drže predavanja o kratkom razdoblju afričkog ropstva, Kina je nekih šest stoljeća uvozila afričke robove. Slično kao i bliskoistočna trgovina afričkim robovima, ova činjenica se općenito zakopava u svrhu ovjekovječivanja ljevičarskog mita da je afričko ropstvo u Americi bilo jedinstveno.

Ili, kao što je senator Tim Kaine lažno tvrdio: “Sjedinjene Države nisu naslijedile ropstvo od nikoga. Mi smo ga izmislili.”

Naravno, nismo.

Ropstvo je postojalo kroz čitavu povijest. Projekt 1619. je laž, ali Kina, za razliku od Amerike, je sagrađena na robovskoj radnoj snazi. I Kina širi svoju kolonijalnu prisutnost u Africi, gradeći tvornice i zlostavljajući domaće stanovništvo u potrazi za jeftinom radnom snagom. Proizvode tog novog crnog ropstva u Africi, poput onih robova u Aziji, prodavat će svi poznati brendovi koji sad izjavljuju da Black Lives Matter.

Daniel Greenfield je istraživački novinar i pisac koji se usredotočuje na radikalnu ljevicu i islamski terorizam.