Ono što je naše je naše; a ono što je vaše je također naše. To je jedna od glavnih poruka koje dolaze od muslimana nakon nedavne odluke ponovnog pretvaranja muzeja Aja Sofija — koja je izvorno izgrađena i tisućljeće funkcionirala kao kršćanska katedrala — u trofejnu džamiju.
Nedavno, namjerno prikazivanje simbola osvajanja dodatno je naglasilo osjećaj islamskog trijumfalizma:
Prvi dan molitve od promjene statusa Aja Sofije bio je prošli petak [24. srpnja]. Tisuće ljudi okupile su se ispod tamnih zastora koji su prekrivali nekad blistave mozaike Isusa i Djevice Marije. Vrhovni imam zemlje, Ali Erbas, nosio je mač tijekom držanja propovijedi s visokog minbara. Kad su ga upitali u vezi toga, odgovorio je: “To je tradicija u džamijama koje su simbol osvajanja.” Ispred džamije okupilo se još nekoliko tisuća ljudi koji su skandirali anti-grčke slogane. U spomen događaja izrađene su komemorativne kovanice.
Umjesto da odbace (ili da se barem pretvaraju da odbacuju) ovo naglašavanje džihadističke prirode svoje religije, ohrabreni muslimani diljem svijeta pozivaju na “vraćanje” drugih građevina.
“U najmanju ruku”, rekao je šeik Sultan bin Muhammad al-Qasini, jedan od vladara Ujedinjenih Arapskih Emirata, nekoliko dana nakon turske aneksije Aja Sofije u ime islama, “zahtijevamo vraćanje džamije u Córdobi [trenutačno katedrale u Córdobi u Španjolskoj], koja je dodijeljena crkvi, budući da je to dar koji ne pripada onima [kršćanima] koji ga ne zaslužuju.”
Slično tome, kao odgovor na neizmjerno kratki, ako ne i sramežljivi osvrt pape na pretvaranje Aja Sofije u džamiju — “Mislim na Aja Sofiju i vrlo sam tužan” —
Turski je povjesničar, Mehmet Özdemir, uzvratio u intervjuu da bi papa Franjo “također trebao biti tužan zbog džamija koje su tijekom Al Andalusa pretvorene u crkve”. Još jedan turski povjesničar, Lütfi Seyban, podijelio je isto mišljenje, ističući kako se svjetskim muslimanima nanosi nepravda jer im nije dozvoljena molitva u onome što je nekad bila Velika džamija u Córdobi, koja danas služi kao katolička katedrala Gospina uznesenja.
Poruka je jasna: Ako se Aja Sofija, za koju svi znaju da je izgrađena i da je tisuću godina služila kao katedrala, može bez ikakvih poteškoća pretvoriti u džamiju — s imamima koji mašu mačevima — svakako bi se i katedrala u Córdobi, bivša Velika džamija u Córdobi, trebala vratiti kao džamija.
No, je li ona, zapravo, izvorno izgrađena kao džamija, kao što to tvrde mnogi, ili je, također, izvorno bila osvojena crkva?
U nedavnom intervjuu Catholic World Report posvećenom ovom pitanju, Darío Fernández-Morera, izvanredni profesor na Sveučilištu Northeastern i autor knjige “Mit o andaluskom raju“. pruža mnoštvo dokaza koji potkrjepljuju zaključak da “ne samo da je [Velika] džamija sagrađena na kršćanskom mjestu, već je također sagrađena korištenjem materijala iz kršćanske građevine iz 6. stoljeća koju su muslimani uništili u devetom stoljeću.”
Intervju je vrijedan čitanja u cijelosti, budući da daje pregršt detaljnih informacija o povijesnom islamskom tretiranju crkava:
Kad god muslimanske kronike spominju kršćanske crkve u Španjolskoj, to je samo kako bi se hvalile njihovim uništenjem ili pretvaranjem u džamije. Ali pretvaranje kršćanskih crkava u džamije bila je uobičajena praksa tijekom muslimanskih osvajanja. Na primjer, čuvena Omejidska džamija u Damasku sagrađena je materijalima iz grčke bazilike Sv. Ivana Krstitelja, koja je stajala na tom mjestu i koju su uništili arapski osvajači.
Podrijetlo Velike džamije nije drugačije:
Kršćansku baziliku Sv. Vincenta iz Córdobe [podignuta u šestom stoljeću] uništio je proslavljeni omejidski vladar Abd-al-Rahman I (731.-788.), čiji kipovi krase više mjesta u današnjoj Španjolskoj. S njezinim je materijalima sagradio Veliku džamiju Córdobe na [istom] mjestu.
Činjenica da je Velika džamija bila, poput tolikih drugih džamija, izvorno kršćanska crkva — i vraćena kao takva tijekom rekonkviste — trebala bi okončati bilo kakva muslimanska potraživanja u vezi tog mjesta. Međutim, zahvaljujući onome što bi do sad trebao biti vrlo dobro poznat razlog, to nije slučaj. Fernández-Morera nastavlja:
Ne iznenađuje da arheolozi u službi ljevičarske općinske vlade Córdobe, arheolozi španjolskog Centro Superior de Investigaciones Cientificas i Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu odbacuju arheološke i dokumentirane dokaze [koji potvrđuju stajalište da je Velika džamija izvorno bila bazilika Sv. Vincenta] i ne žele priznati ništa što bi moglo potkopati muslimanske potražnje prema katedrali u Córdobi. Oni su na istoj ideološkoj strani onih akademika koji negiraju postojanje ponovnog osvajanja. Ne smije se dopustiti ništa što bi moglo potkopati islam. …
Važno je imati na umu da ne samo da je neosporeno pretvaranje Aja Sofije u džamiju ohrabrilo pozive na ponovno pretvaranje katedrale u Córdobi u džamiju; već je ovaj najnoviji zahtjev namijenjen kako bi oslobodio Tursku od optužbi zbog nedavnog islamskog preuzimanja. Razmotrite logiku učenjaka Khalida Yacinena u vezi ovog simbiotskog odnosa:
Kad je Španjolska protjerala muslimane u inkviziciji, ona je promijenila Veliku džamiju Córdobe u katedralu, u kojoj je muslimanima zabranjeno moliti do dana današnjeg … Turska je [s druge strane] presudila da dozvoli [muslimanskim] ljudima obavljanje molitvi u Aja Sofiji. To se teško može usporediti s uhićenjima u Velikoj džamiji Córdobe zbog govorenja nečega na arapskom ili njezinim pretvaranjem u katedralu.
Međutim, kako Fernández-Morera primjećuje:
Prava analogija povijesti katedrale u Córdobi bila bi pretvoriti mjesto i građevinu Aja Sofije u ono što su bili prije muslimanskog osvajanja, naime kršćansko mjesto s jednom od najvećih crkava ikad sagrađenih — Baziliku Aja Sofiju, Svete mudrosti.
Drugim riječima, jedina stvarna veza između dvije zgrade u Španjolskoj i Carigradu jest da su obje osvojili muslimani i pretvorili ih — ili u slučaju Sv. Vincenta, kanibalizirali i povratili — u džamije. Dok je jedna, Aja Sofija, nedavno pretvorena u džamiju, označavajući time trijumf islama nad “nevjernicima”, druga ostaje katedrala — i to je očigledno nedopustivo, ne samo za muslimane, već i ljevicu, koja teži osporavanju i prerađivanju povijesti.
