TALGO: Hitler je bio socijalist koji je učio od Karla Marxa. Evo citata koji to dokazuju.

Chris Talgo

Photo provided by Marion Doss (CC BY-SA 2.0)

Prije sedamdeset i pet godina, nacistička Njemačka je poražena, a Adolf Hitler, jedan od najbrutalnijih i najopakijih tirana u povijesti, zbačen s vlasti.

U sedam desetljeća koja su uslijedila nakon njegove smrti i propasti nacizma, došlo je do značajne zbunjenosti oko Hitlerove ideologije, uglavnom radi zaštite današnjih ljevičarskih pokreta.

Iako to neke od vas može iznenaditi, povijest jasno pokazuje da je Hitler bio gorljivi socijalist, kao što su bili i nacisti. Nacistička stranka zvala se Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, što u prijevodu znači Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka.

Očigledno je neispravno svrstavati Hitlera na “desnu” stranu političkog spektra, što je taktika koju je ljevica već odavno usvojila u pokušaju demoniziranja konzervativaca. Zapravo, kao što je demonstrirano u nastavku korištenjem vlastitih Hitlerovih riječi, Hitler je prezirao kapitalizam, gnušao se individualizma i prezirao demokraciju. Iako se Hitler nije u potpunosti slagao s kompletnom Marxovom ideologijom (kao i mnogi drugi socijalisti), on je zasigurno držao mnoge marksističke stavove i to je činio otvoreno.

U nastavku je kompilacija Hitlerovih citata, nekih dugih, nekih kratkih, o temama u rasponu od podrobnosti njemačkog socijalizma do njegove mržnje prema kapitalizmu. U najmanju ruku, možemo lako vidjeti da je veza između nacizma i marksizma mnogo bliža nego bi to suvremeni socijalisti željeli da vjerujete.

Ovo je samo djelomičan popis Hitlerovih razmišljanja o socijalizmu i srodnim temama, ali nesumnjivo dokazuje da je Hitler bio okorjeli socijalist koji je visoko cijenio marksističku ideologiju.

Iako će neki pokušati argumentirati da, budući da se Hitler borio protiv komunizma i objavio rat Staljinu, on nije bio istinski socijalist, te su tvrdnje u potpunosti lažne. Zavada između fašista poput Hitlera i komunista njegovog doba nije se odnosila na slobodu naspram ugnjetavanja ili centralno kontrolirane ekonomije naspram kapitalizma, već je primarno bila usmjerena na to treba li socijalizam biti nacionalistički (nacizam) ili globalistički (internacionalan).

Naposljetku je rasprava fašizam-komunizam bila gubitnička za sve uključene stranke. Jer, kao što smo saznali tijekom Hladnog rata, obje ove odvratne ideologije vode u totalitarizam. Obje se temelje na pojedincu koji se mora podvrgnuti volji Države. Obje rezultiraju ubojstvom i podčinjavanjem.

Hitler o marksizmu

“Nacionalsocijalizam iz svakog od ova dva tabora crpi ideju koja ga karakterizira, nacionalnu rezoluciju iz građanske tradicije; vitalni, kreativni socijalizam iz učenja marksizma.” – 27. siječnja 1934. godine, u intervjuu s Hannsom Johstom u Frankforter Volksblattu.

Hitler o učenju marksizma

“Postoji razlika između teorijskog znanja socijalizma i praktičnog života socijalizma. Ljudi nisu rođeni socijalisti, već ih prvo treba naučiti kako to postati.” – 5. listopada 1937. godine, govor u Berlinu.

Hitler o kapitalizmu

“U tim zemljama zapravo vlada kapital; to jest, ništa više nego klika od nekoliko stotina ljudi koji posjeduju neizmjerno bogatstvo i koji su, kao posljedica jedinstvene strukture njihovog nacionalnog života, manje više neovisni i slobodni. Oni govore: ‘Ovdje imamo slobodu.’ Pod tim prije svega misle na nekontroliranu ekonomiju, a pod nekontroliranom ekonomijom slobodu ne samo stjecanja kapitala, već i njegovog apsolutno slobodnog korištenja. To znači slobodu od nacionalne kontrole ili kontrole ljudi kako u stjecanju kapitala tako i u njegovoj uporabi. To je zapravo ono na što misle kad govore o slobodi. Ti kapitalisti kreiraju svoj vlastiti tisak i potom govore o “slobodi tiska”. U stvarnosti, svaka od tih novina ima gospodara, a u svakom je slučaju taj gospodar kapitalist, vlasnik. Taj gospodar je, a ne urednik, onaj koji diktira politiku novina. Ako urednik pokuša pisati drugačije od onoga što odgovara gospodaru, on je sutradan bačen na ulicu. Taj tisak, koji je apsolutno pokoran i beskarakterni rob gospodara, oblikuje javno mnijenje. Da, zasigurno mi ugrožavamo slobodu profitiranja nauštrb zajednice i, ako je to potrebno, mi je čak i ukidamo.” – 10. prosinca 1940. godine, govor u Berlinu.

Hitler o socijalizmu

“Socijalizam kao konačni koncept dužnosti, etičke dužnosti rada, ne samo za sebe, već i za svoje bližnje, a prije svega načelo: Opće dobro ispred vlastitog dobra, borba protiv svakog parazitizma i osobito protiv lakog i nezasluženog prihoda. I bili smo svjesni da se u ovoj borbi ne možemo osloniti na nikoga osim na svoje vlastite ljude. Mi smo uvjereni smo da će socijalizam u onom pravom smislu biti moguć samo u nacijama i rasama koje su arijevske, a tu se, prije svega, nadamo za naše ljude i uvjereni smo da je socijalizam neodvojiv od nacionalizma.” – 15. kolovoza 1920. godine, govor u Münchenu u Hofbräuhausu.

Hitler o socijalnoj pravdi

“Budući da se čini neodvojivim od društvene ideje i ne vjerujemo da bi ikad mogla postojati država s trajnim unutarnjim zdravljem ako nije izgrađena na unutarnjoj socijalnoj pravdi te smo stoga udružili snage s tim znanjem.” – 15. kolovoza 1920. godine, govor u Münchenu u Hofbräuhausu.

Hitler o ukidanju klasa

“U načelu se moramo osloboditi od bilo kakvog klasnog načina mišljenja.” 12. travnja 1922., govor u Münchenu.

“Ne postoje stvari poput klasa: one ne mogu biti … ovdje ne mogu biti klase, ovdje može biti samo jedinstveni narod i izvan toga ništa više.” – 12. travnja 1922., govor u Münchenu.

Hitler o marksizmu i socijalizmu
(Napomena urednika: StoppingSocialism.com se ne slaže s Hitlerovim opisom socijalizma, komunizma i marksizma u nastavku. On je namjerno obmanjivao ljude o značenju tih termina iz političkih razloga.)

“Socijalizam je znanost o postupanju s općim blagostanjem. Komunizam nije socijalizam. Marksizam nije socijalizam. Marksisti su ukrali taj izraz i pobrkali njegovo značenje. Oduzet ću socijalizam od socijalista. Socijalizam je drevna arijevska, njemačka institucija. Naši su njemački preci držali zajedno određene zemlje. Oni su gajili ideju općeg blagostanja. Marksizam se nema pravo maskirati u socijalizam. Socijalizam, za razliku od marksizma, ne odbacuje privatno vlasništvo. Za razliku od marksizma, on ne uključuje negaciju osobnosti i za razliku od marksizma, on je patriotski. Mogli smo se nazvati Liberalnom strankom. Odlučili smo se nazvati nacionalsocijalistima. Mi nismo internacionalisti. Naš je socijalizam nacionalan.” – 1923. godine, intervju s Georgeom Sylvesterom Viereckom.

Hitler o državnoj kontroli imovine

“Da budem jasan: mi imamo ekonomski program. Točka 13. u tom programu zahtijeva nacionalizaciju svih javnih poduzeća, drugim riječima socijalizaciju ili ono što je ovdje poznato kao socijalizam. … dobrobit zajednice ima prioritet nad dobrobiti pojedinca. Ali Država bi morala zadržati kontrolu; svaki vlasnik bi se trebao osjećati kao agent Države; njegova je dužnost ne zlouporabiti svoju imovinu na štetu Države ili interesa svojih sunarodnjaka. To je najvažnija točka. Treći Reich će uvijek zadržati pravo nadzora nad vlasnicima imovine. Ako kažete da buržoazija čupa kosu zbog pitanja privatnog vlasništva, to me ni najmanje ne pogađa. Očekuje li buržoazija od mene nekakvo razumijevanje? Današnja je buržoazija pokvarena do srži; ona više nema ideala; sve što želi je zaraditi novac i tako mi nanosi štetu. Buržoaski tisak mi također nanosi štetu i želio bi mene i moj pokret poslati k vragu.” – 4. svibnja 1931. godine, intervju s Richardom Breitingom.

Hitler o buržoaziji

“Tijekom posljednjih 40 godina, njemačka je buržoazija bila žalosni neuspjeh; nije podarila njemačkom narodu niti jednog jedinog vođu; morat će se bez pogovaranja prikloniti cjelokupnosti moje ideologije.” – 4. svibnja 1931. godine, intervju s Richardom Breitingom.

Hitler o njemačkom socijalizmu

“Ono što mrze je Njemačka koja im predstavlja opasan primjer, ova socijalna Njemačka. To je Njemačka zakonodavstva o socijalnom radu koje su već mrzili prije Svjetskog rata i koje još uvijek mrze danas. To je Njemačka socijalne skrbi, socijalne ravnopravnosti, uklanjanja klasnih razlika — to je ono što mrze! Oni mrze ovu Njemačku koja je sedam godina radila kako bi svojim Volksgenossen omogućila pristojan život. Oni mrze ovu Njemačku koja je eliminirala nezaposlenost koju, usprkos njihovom bogatstvu, oni nisu mogli eliminirati. Ova Njemačka koja svojim radnicima omogućuje pristojno stanovanje — to je ono što mrze jer imaju osjećaj da bi njihovi vlastiti narodi mogli biti ‘zaraženi’ time. Oni mrze ovu Njemačku socijalnog zakonodavstva, ovu Njemačku koja slavi prvi svibanj kao dan poštenog rada.” – 8. svibnja 1939. godine, govor “Partijski drugovi! Moj njemački Volksgenossen!” u Bürgerbräukelleru u Münchenu.

Hitler o srpu i čekiću

“Čekić će još jednom postati simbolom njemačkog radnika, a srp znakom njemačkog seljaka.” – 1. svibnja 1934. godine, prvosvibanjski govor u Berlinu.

Hitler o njemačkom socijalizmu

“Postoji li plemenitija ili izvrsnija vrsta socijalizma i postoji li istinitiji oblik demokracije od ovog nacionalsocijalizma koji je toliko organiziran da svakom od milijuna njemačkih dječaka daje mogućnost pronalaženja puta do najvišeg ureda u naciji?” – 30. siječnja 1937., u govoru O nacionalsocijalizmu i svjetskim odnosima u njemačkom Reichstagu.

Hitler o profitu

“A pravda je na strani onih nacija koje se bore za svoje ugroženo postojanje. I ta će borba za postojanje potaknuti ove nacije na najnevjerojatnija postignuća u svjetskoj povijesti. Ako je profit pokretačka snaga za proizvodnju u demokracijama — profit koji industrijalci, bankari i korumpirani političari trpaju u svoje džepove — onda je pokretačka snaga u nacionalsocijalističkoj Njemačkoj i fašističkoj Italiji shvaćanje milijuna radnika da su u ovom ratu oni ti protiv kojih se bori. Oni shvaćaju da bi demokracije, ako bi ikad pobijedile, bjesnile punom kapitalističkom okrutnošću, onom okrutnošću za koji su sposobni samo oni čiji je bog zlato, koji ne poznaju ljudske osjećaje osim svoje opsjednutosti profitom i koji su bez oklijevanja spremni žrtvovati sve plemenite misli tom instinktu za profit. Ova borba nije napad na prava drugih nacija, već na aroganciju i pohlepu uske kapitalističke više klase, one koja odbija priznati da su prošli dani kad je svijetom vladalo zlato i da, za razliku od toga, dolazi budućnost kad će ljudi biti odlučujuća sila u životu nacije.” – 1. siječnja 1941. godine, govor u Berlinu.

Hitler o vlastitom fanatičnom socijalizmu

“Njemačka ekonomska politika provodi se isključivo u skladu s interesima njemačkog naroda. U tom sam pogledu fanatičan socijalist, onaj koji uvijek ima na umu interese svih svojih ljudi.” – 24. veljače 1941. godine, govor povodom 21. godišnjice Nacističke stranke.

Hitler o trijumfu socijalizma

“Čak i više nakon rata, njemačka će nacionalsocijalistička država, koja je taj cilj slijedila od samog početka, neumorno raditi na ostvarenju programa koji će u konačnici dovesti do potpunog uklanjanja klasnih razlika i do stvaranja istinske socijalističke zajednice.” – 21. ožujka 1943. godine, govor povodom Dana sjećanja na heroje.

Sljedeće nam citate donosi Otto Wagener u Hitler: Memoari pouzdanika

“U prošlosti — to jest, za većinu ljudi i danas — pojedinac je sve, sve je usmjereno na održavanje njegovog života i poboljšanje njegovog postojanja, sve je usredotočeno na njega. … U socijalizmu budućnosti, s druge strane, ono što je važno jest cjelina, zajednica Volka. Pojedinac i njegov život igraju samo sporednu ulogu. On može biti žrtvovan — on je spreman žrtvovati se ako to zahtijeva cjelina.”

“Nisu li ti liberali, ti bezočni branitelji individualizma, posramljeni kad vide suze majki i supruga ili ti hladnokrvni računovođe to uopće ne primjećuju? Jesu li već postali toliko neljudski da nisu sposobni osjećati? Razumljivo je zašto je boljševizam jednostavno uklonio takva stvorenja. Oni su bili bezvrijedni za čovječanstvo, ništa drugo nego teret njihovom Volku. Čak se i pčele rješavaju trutova kad više ne mogu biti na usluzi košnici. Stoga su boljševički postupci sasvim prirodni.”

“Ono što marksizam, lenjinizam i staljinizam nisu uspjeli postići, mi ćemo postići.”

“Ali prvo, morat će postojati nacionalsocijalizam, Inače ljudi i njihove vlade nisu spremni za socijalizam nacija. Nije moguće biti liberalan prema vlastitoj zemlji i zahtijevati socijalizam među nacijama.”

“Uostalom, upravo se zbog toga nazivamo nacionalsocijalistima! Mi želimo započeti s implementiranjem socijalizma u našoj naciji među našim Volkom! Tek kad nacije pojedinačno postanu socijalističke mogu se obratiti internacionalnom socijalizmu.”

“Ali mi nacionalsocijalisti želimo upravo privući sve socijaliste, čak i komuniste; mi ih želimo pridobiti iz njihovog internacionalnog kampa u onaj nacionalni.”

Chris Talgo je urednik u Institutu Heartland.