Zagovornici organskih farmi rekli su da žele ono što je najbolje za 22 milijuna ljudi te otočne države u blizini indijske obale. Što je pošlo po zlu?
Šri Lanka je pala. Prosvjednici su provalili u službene rezidencije premijera i predsjednika Šri Lanke koji su pobjegli na nepoznata mjesta u strahu od smrti. Neposredni razlog je to što je nacija bankrotirala, pateći od svoje najgore financijske krize u nekoliko posljednjih desetljeća. Milijuni se muče kako bi kupili hranu, lijekove i gorivo. Nedostatak energije i inflacija bili su glavni čimbenici krize, Inflacija je u lipnju u Šri Lanci iznosila preko 50%. Cijene hrane porasle su za 80 posto. A tijekom prošle godine u siromaštvo je palo pola milijuna ljudi.
No, temeljni razlog pada Šri Lanke jest to što su njezini lideri pali pod čari zapadnih zelenih elita koje torbare organsku poljoprivredu i “ESG“, što se odnosi na investicije napravljene prema navodno višim ekološkim, socijalnim i korporativnim kriterijima. Šri Lanka ima gotovo savršenu ESG ocjenu (98), koja je veća od Švedske (96) ili Sjedinjenih Država (91).
Istini za volju, u pozadini pada Šri Lanke bili su i drugi čimbenici. Covid zaključavanja i bombaški napad 2019. godine naštetili su turizmu, industriji koja godišnje toj zemlji zarađuje 3 milijarde do 5 milijardi dolara. Čelnici Šri Lanke inzistirali su na vraćanju duga Kini za razne “Pojas i put” infrastrukturne projekte kad su druge nacije odbile učiniti isto. Šri Lanka je nagomilala ogroman vanjski dug. Gospodarski rast je bio u padu od 2012. godine. A više cijene nafte značile su da su cijene prijevoza od svibnja porasle za 128%.
No, najveći i glavni problem koji je uzrokovao pad Šri Lanke bila je njezina zabrana umjetnih gnojiva u travnju 2021. godine. Mnoge druge zemlje u razvoju morale su se suočiti sa sličnim izazovima, uključujući covid i visoki vanjski dug, ali nisu propale. Indonezija je pretrpjela terorističke bombaške napade koji su naštetili turizmu, ali se uspjela oporaviti, a turizam se u Šri Lanki oporavio početkom prošle godine. I iako je gospodarski rast pao nakon 2012. godine, ali s astronomskih 8% i 9%, ostao je iznad 3% i 4% sve do 2020. godine.
Brojke su šokantne. Trećina poljoprivrednog zemljišta u Šri Lanci bila je u stanju mirovanja 2021. godine zbog zabrane gnojiva. Više od 90% poljoprivrednika te zemlje koristilo je umjetna gnojiva prije nego su ona zabranjena. Nakon njihove zabrane, nevjerojatnih 85% doživjelo je gubitke u usjevima. Brojevi su šokantni. Nakon zabrane gnojiva, proizvodnja riže je pala za 20% dok su cijene u samo šest mjeseci skočile za 50%. Šri Lanka je morala uvesti rižu u vrijednosti od 450 milijuna dolara usprkos tome što je prije samo šest mjeseci bila samodostatna u žitaricama. Cijena mrkve i rajčice se upeterostručila. I dok u Šri Lanci ima 2 milijuna poljoprivrednika, 70% od 22 milijuna ljudi u zemlji izravno ili neizravno ovisi o poljoprivredi.
Stvari su bile još gore za manje poljoprivrednike. U regiji Rajanganaya, gdje većina poljoprivrednika obrađuje u prosjeku samo jedan hektar, obitelji su izvijestile o smanjenju žetve od 50% do 60%. “Prije zabrane ovo je bila jedna od najvećih tržnica u zemlji, s tonama i tonama riže i povrća”, rekao je jedan poljoprivrednik početkom godine. “Ali nakon zabrane, postala je gotovo nula. Ako razgovarate s mlinovima za rižu, oni nemaju zaliha jer je ljudima žetva toliko pala. Prihod čitave ove zajednice pao je na izuzetno nisku razinu.”
Ali ključ financijskog neuspjeha Šri Lanke je šteta nanesena čaju. Proizvodnja čaja ostvarila je 1,3 milijarde dolara izvoza godišnje. Izvoz čaja plaćao je 71% nacionalnog uvoza hrane prije 2021. godine. Zatim su između studenog 2021. godine i veljače 2022. godine proizvodnja i izvoz čaja pali za 18%, dosegnuvši najnižu razinu u posljednje 23 godine. Vladina razorna zabrana gnojiva je tako uništila sposobnost Šri Lanke da plati hranu, gorivo i servisira svoj dug.
Kriza se od tog trenutka ubrzala. Krajem kolovoza 2021. godine, predsjednik Gotabaya Rajapaksa proglasio je izvanredno stanje i dva mjeseca kasnije pokušao promijeniti smjer. Ali bilo je prekasno. “Mi nemamo dovoljno umjetnog gnojiva”, rekao je Rajapaksa, “jer ga nismo uvozili. Nestašica je.” U svibnju 2022. godine, Šri Lanka nije uspjela platiti 77 milijuna dolara otplate svog inozemnog duga. Čini se kao mali iznos, ali to neplaćanje otežalo je Šri Lanci posuđivanje novca te je stoga devalvirala svoju valutu, inflacija je porasla 30%, a vlada je ostala bez gotovine koja joj je bila potrebna za uvoz goriva, hrane i lijekova.
O čemu su, točno, razmišljali Rajapaksa i drugi čelnici Šri Lanke? Zašto su se upustili u takav radikalni eksperiment?
Michael Shellenberger je “Heroj okoliša” časopisa Time i predsjednik Environmental Progress, neovisne istraživačke organizacije.
