Unatoč nepopustljivoj opsjednutosti medija sa zavjerama o dosluhu s Rusima, poreznim prijavama, Stormy Daniels i bilo kojim drugim skandalom izazvanim sofizmom, predsjednik Donald Trump je u 2018. godini ostvario mnogo postignuća koja zaslužuju priznanje.
Od ekonomije do Vrhovnog suda i vanjske politike, protekla godina bila je prepuna home runova za 45. predsjednika.
Ekonomija
Prkoseći skepticima u medijima, uglednim ekonomistima i Paulu Krugmanu, Trump je ostvario rast BDP-a od 4,1 posto u 2018. godini.
Trump je pomogao stimulirati najbrži gospodarski rast od 2014. smanjivanjem stope poreza na dobit od 35% (najviše u razvijenom svijetu) na daleko konkurentnijih 21%. U rujnu, nacionalna stopa nezaposlenosti pala je na 3,7% — što je najniža stopa od 1969. godine. Nadalje, poduzeća i korporacije su tijekom godine zabilježile ogroman rast profita potaknut Trumpovom deregulacijom i smanjenjem poreza.
Neki skeptici mogli bi ukazati na slabe rezultate na tržištu dionica tijekom posljednjih nekoliko mjeseci — najveći godišnji pad ovog desetljeća — kao indikator nadolazećih ekonomskih previranja. Međutim, ta tvrdnja neispravno miješa rezultate na tržištu dionica s gospodarskim učinkom. Čvrste brojke radnih mjesta, porast u sudjelovanju s plaćama i radnoj snazi te rast BDP-a sve ukazuju na energičnost, a ne nestabilnost gospodarstva.
Indeks S&P 500 možda je primio batine u 2018. (pad od 6,2 posto), ali isto se dogodilo i sa stopom nezaposlenosti, koja je pala na najnižu razinu u posljednjih pet desetljeća. A najnovije gospodarske vijesti otkrivaju ogroman porast zapošljavanja. Gospodarstvo je dodalo novih 312.000 radnih mjesta u prosincu, što je daleko nadmašilo prethodna mlaka očekivanja, a prosječan broj novih radnih mjesta koja su mjesečno kreirana u 2018. povećao se za 20 posto. Radna mjesta u proizvodnji — temelj Trumpove predsjedničke kampanje — porasla su 714% brže pod Trumpom nego pod Obamom. Povrh toga, prosječne satnice povećale su se 3,2% u odnosu na prethodnu godinu.
Trgovina
Tijekom cijele svoje utrke za predsjednika, Trump se protivio Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini (NAFTA), obećavajući da će ponovno pregovarati i dogovoriti puno povoljnije uvjete za američko gospodarstvo. Ove godine, upravo to je i postigao, ponovnim pregovaranjem o NAFTA-i s Kanadom i Meksikom.
Kao dio dogovora — nazvanog USMSCA – Trump je otvorio kanadsku devetnaest milijardi dolara tešku mliječnu industriju američkom tržištu, eliminiranjem prethodnih odredbi koje su kanadskim mliječnim proizvodima davale prednost nad američkim konkurentima. Trumpovi pregovori s Meksikom i Kanadom također su pomogli potaknuti domaću proizvodnju automobila.
Na istoku, Kina je kapitulirala pred sve većim pritiskom Trumpa, pristajući na suzbijanje proizvodnje i trgovinu fentanilom. U 2017., smrtonosni, sintetički opioid bio je odgovoran za gotovo 30.000 smrti u SAD-u — oko 60% svih predoziranja opioidima u zemlji.
Vanjska politika
U oštroj suprotnosti sa svakim bivšim predsjednikom od Billa Clintona, Trump nije samo obećao premjestiti američko veleposlanstvo u Izraelu u Jeruzalem, već je to i učinio, prepoznajući tako povijesni židovski grad kao glavni grad Izraela.
Pod Trumpovim tutorstvom, SAD su se povukle iz Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UNHCR). Nominalna organizacija za ljudska prava dugo je izbjegavala vlastiti naziv, ispunjivanjem svog odbora s notornim kršiteljima ljudskih prava poput Egipta, gdje se zatvaraju disidenti i novinari, te Kube, gdje je politička oporba davno ugušena u zaborav.
A tu je bio i sporazum s Iranom — vrhunac Obamine vanjske politike. Iranski nuklearni sporazum bio je potpisan na brzinu i imao je brojne nedostatke. Uklonio je mnoštvo financijskih i vojnih sankcija koje su se mogle koristiti kao alati za pregovaranje; nije pružio jasnu metodu provjere iranskog pridržavanja dogovora; nije osigurao načine za zaustavljanje odmetničkog režima da svoju odmrznutu imovinu usmjeri prema terorističkim organizacijama; a čak je i priznao da bi u 10 godina Iran mogao početi s razvijanjem nuklearnog oružja.
Naposljetku, Trump je povukao SAD iz sporazuma s Iranom (ispunjeno još jedno obećanje iz kampanje) i u 2018. ponovno uveo ekonomske sankcije protiv iranskog režima. Trump je obnovio bitne ne-vojne opcije za suočavanje s Iranom u slučaju ubrzavanja svojih planova za nabavku nuklearnog oružja.
Najveći naslov u 2018. bio je: Trump je postao prvi američki predsjednik u povijesti koji se susreo sa sjevernokorejskim liderom. Značajni summit između Sjedinjenih Država i komunističkog režima uslijedio je ubrzo nakon što je Sjeverna Koreja najavila svoj plan denuklearizacije prije kraja prvog Trumpovog mandata.
Vrhovni sud Sjedinjenih Država
Trumpu je 2018. uručeno drugo slobodno mjesto na Vrhovnom sudu. Da bi popunio to mjesto, predsjednik je imenovao diplomca s Yaleovog pravnog fakulteta Bretta Kavanaugha, koji je potom bio bombardiran optužbama za seksualno zlostavljanje. Počevši od desetljeća stare optužbe bez potkrjepljujućih svjedoka, mediji su se pohlepno uhvatili najluđih optužbi koje su mogli naći: da je u svojim studentskim danima Kavanaugh (navodno) bio vođa serijskih grupnih silovanja. Priča se srušila kad je optužiteljica promijenila svoju priču, priznajući da nikad zapravo nije svjedočila ničemu drugome osim prisutnosti samog Kavanaugha na zabavi.
Trump je podržavao Kavanaugha tijekom cijele šarade, odbijajući povući svoju nominaciju na zahtjev ljevičarskih aktivista i medija. Dana 6. listopada, Kavanaugh je položio prisegu, ubrzo nakon što je Senat izglasao njegovo potvrđivanje na Sud.
Oslobađanje Amerikanaca iz stranog zatočeništva
Od svog prvog dana u uredu predsjednika, Trump i njegova administracija pregovarali su i osigurali oslobađanje 17 američkih državljana iz stranog zatočeništva. Za razliku od svog prethodnika, predsjednika Obame, Trump nije platio otkupninu ili oslobađao teroriste kao ustupak.
U 2018., Trump je uspješno ispregovarao puštanje američkog pastora od Erdoganovog režima u Turskoj, osigurao slobodu trima Amerikancima zatočenima u Sjevernoj Koreji i pružio inspirirajuću dobrodošlicu kući Amerikancu koji je dvije godine trunuo u venezuelanskom zatvoru, da navedemo samo neke.
Nekoliko primjera od CNN-a:
“Od čega vam Trump pokušava odvratiti pažnju”, Chris Cillizza
“DC Donalda Trumpa je opasna globalna distrakcija”, Nic Robertson
“Trump vam odvraća pažnju od ovoga”, Don Lemon
Ovo nisu selektivno izabrani ekstremisti. Uzastopne studije (vidi ovdje i ovdje) o medijskom izvještavanju Trumpovog predsjedništva dolaze do istog zaključka: ono je nadmoćno negativno (čak do 92%). Mediji nisu zaljubljeni u hirovitosti Muellerove istrage jer je smatraju najvažnijom pričom moderne ere. Izvještavanje o Muellerovoj istrazi je medijski način odvraćanja pozornosti od onoga što Trump zapravo čini: uspješno ispunjava niz svojih predizbornih obećanja.
