Po prvi put u povijesti, ateisti čine najveću vjersku skupinu u Americi. Prema Općoj društvenoj anketi, broj Amerikanaca koji nemaju religiju povećao se 266 % tijekom posljednja tri desetljeća i sada čine 23,1% stanovništva, jedva ispred katolika i evangelista kao dominantna vjera nacije. Protestantske crkve glavne struje doživjele su najveći kolaps, s padom od 62,5% od 1982. godine i sada čine samo 10,8% stanovništva SAD-a.
Kako se religioznost smanjivala, društvene su bolesti obilovale. Gotovo jedan od pet odraslih Amerikanaca pati od poremećaja anksioznosti, koji sad predstavljaju najčešću mentalnu bolest u zemlji. Jedan od šestorice Amerikanaca uzima antidepresivne lijekove, što je povećanje od 65% u samo 15 godina. Problem je osobito akutan među mladim Amerikancima. Dok se dijagnoza depresije povećala 33% od 2013. godine, ta brojka među milenijalcima iznosi 47%, a među tinejdžerima 63%. Slučajno, stopa samoubojstva među američkim tinejdžerima porasla je za 70% od 2006. godine. Očekivano trajanje života u Americi ponovno se smanjilo prošle godine, budući da se Amerikanci nastavljaju drogirati i ubijati u rekordnim stopama.
Društveni znanstvenici odavno su uspostavili vezu između religioznosti i životnog zadovoljstva. Kao što primjećuje socijalna psihologinja Sonja Lyubomirsky, ljudi koji nekoliko puta tjedno pohađaju vjerske obrede, gotovo se u dvostruko većoj stopi opisuju “vrlo sretnima” od onih koji pohađaju takve događaje manje od jednom mjesečno. Takvi psiholozi jednostavno navode ono očigledno: vjera da vas Bog voli i da ćete živjeti s njim u vječnosti nudi veću utjehu nego viđenje smrti kao sna u prljavštini koji vas stvrdnjava u hranu za crve.
Također je znatno veća vjerojatnost da će se religiozni ljudi upustiti u sretno ponašanje, poput stupanja i ostajanja u braku. Studija objavljena 2017. godine potvrdila je ono što je bezbroj njih već otprije pokazalo: oženjeni parovi pokazuju veće zadovoljstvo životom od svojih samih, razvedenih ili udovičkih susjeda. To zadovoljstvo traje i dulje od medenog mjeseca i duboko u starost.
Epidemija mizerije prijeti ne samo američkim kućanstvima, već također i našim dvoranama moći. Pokojni Andrew Breitbart primijetio je kako je politika nizvodno od kulture, a kultura nadalje nizvodno od religije. “Kult” i “kultura” su etimološki povezani, a kultura je definirana onim što obožava. Materijalistička kultura obožava bogatstvo; raskalašena kultura obožava seks; pobožna kultura obožava Boga. Ali “naš Ustav je stvoren za moralne i religiozne ljude”, kao što je John Adams napisao miliciji Massachusettsa 1798. godine. “On je u potpunosti neadekvatan za bilo kakvu drugu vladu.”
Očekuje nas mizerna politika kad nereligiozni trulež poteče nizvodno. Tko nam osim Boga može pomoći?
Michael Knowles je američki glumac, autor, konzervativni politički komentator, kolumnist i voditelj podcasta.