Kako je moguće da se više od 190 vlada diljem svijeta na gotovo identičan način suočilo s pandemijom COVID-19, pri čemu su zaključavanja, mandati nošenja maski i potvrde za cijepljenje sad posvuda uobičajeni? Odgovor možda leži u školi Mladih globalnih lidera (Young Global Leaders), koju je osnovao i vodio Klaus Schwab iz Svjetskog ekonomskog foruma, a kroz koju su na svom putu prema vrhu prošli mnogi današnji istaknuti politički i poslovni lideri.
Njemački ekonomist, novinar i autor Ernst Wolff otkrio je neke činjenice o Schwabovoj školi “Mladih globalnih lidera” koje su relevantne za razumijevanje događaja u svijetu tijekom pandemije u videu njemačkog Corona Committee podcasta. Iako je Wolf uglavnom poznat kao kritičar globalističkog financijskog sustava, nedavno se usredotočio na iznošenje na vidjelo onoga što smatra skrivenom agendom u pozadini mjera protiv Covida koje se donose širom svijeta.
Misteriozni počeci
Priča započinje sa Svjetskim ekonomskim forumom (WEF), nevladinom organizacijom koju je osnovao Klaus Schwab, njemački ekonomist i inženjer strojarstva, u Švicarskoj 1971. godine, kad je imao samo 32 godine. WEF je javnosti najbolje poznat po tome što godišnje konferencije održava svakog siječnja u švicarskom Davosu, s ciljem okupljanja političkih i poslovnih lidera iz cijelog svijeta kako bi raspravljali o tekućim problemima. Danas je to jedna od najvažnijih mreža na svijetu za globalističku moćnu elitu, koju financira otprilike tisuću multinacionalnih korporacija.
WEF, koji se sve do 1987. godine zvao Europski menadžmentski forum (European Management Forum), uspio je već na svom prvom sastanku u veljači 1971. godine okupiti 440 rukovoditelja iz 31 nacije, što je, kao što Wolff ističe, bilo neočekivano postignuće za nekoga poput Schwaba, koji je prije toga imao vrlo malo međunarodnog ili profesionalnog iskustva. Wolff vjeruje da razlog može biti u kontaktima koje je Schwab ostvario tijekom svog sveučilišnog obrazovanja, uključujući studiranje s osobom poput bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost i državnog tajnika, Henryja Kissingera. Wolff također ističe da je, tijekom Schwabovom boravka tamo, Harvardska poslovna škola bila u procesu planiranja vlastitog menadžmentskog foruma te je sasvim moguće da je Harvard u konačnici delegirao zadatak organiziranja takve organizacije njemu.
Forum je u početku okupljao samo ljude iz gospodarstva, ali je ubrzo počeo privlačiti i političare, istaknute osobe iz medija (uključujući BBC i CNN) te čak i slavne osobe.
Schwabovi Mladi globalni lideri: Inkubator Velikog reseta?
Godine 1992., Schwab je osnovao paralelnu instituciju, školu Globalnih lidera sutrašnjice (Global Leaders for Tomorrow), koja je 2004. godine ponovno uspostavljena kao Mladi globalni lideri. Polaznici škole moraju najprije podnijeti zahtjev za upis, da bi potom bili podvrgnuti rigoroznom procesu odabira. Članovi prve generacije škole 1992. godine već su uključivali mnoge koji su kasnije postali važne liberalne političke ličnosti, poput Angele Merkel, Nicholasa Sarkozyja i Tonyja Blaira. Trenutačno ima oko 1.300 maturanata ove škole, a na popisu bivših studenata nalazi se nekoliko imena onih koji su kasnije postali čelnici zdravstvenih ustanova svojih nacija. Četiri od njih su bivši i sadašnji ministri zdravstva Njemačke, uključujući Jensa Spahna, koji je savezni ministar zdravstva od 2018. godine. Schwab je 2014. godine glavnim direktorom WEF-a imenovao Philippa Röslera, ministra zdravstva od 2009. do 2011. godine.
Druga značajna imena na popisu škole su Jacinda Ardern, premijerka Novog Zelanda čije su stroge mjere pohvalile svjetske zdravstvene vlasti; Emmanuel Macron, predsjednik Francuske; Sebastian Kurz, donedavni kancelar Austrije; Viktor Orban, premijer Mađarske; Jean-Claude Juncker, bivši premijer Luksemburga i predsjednik Europske komisije; i Annalena Baerbock, čelnica njemačkih Zelenih koja je bila prva kandidatkinja te stranke za kancelarku na ovogodišnjim saveznim izborima i koja je uvijek u utrci za nasljednicu Merkel. Na popisu također imamo kalifornijskog guvernera Gavina Newsoma, koji je bio izabran za generaciju 2005., kao i bivšeg predsjedničkog kandidata i trenutačnog američkog ministra prometa Petea Buttigiega, koji je nedavni alumnus, izabran za generaciju 2019. Svi ovi političari koji su bili na vlasti tijekom posljednje dvije godina favorizirali su oštre odgovore na pandemiju COVID-19, što je također značajno povećalo moć njihovih vlada.
No, popis diplomaca škole nije ograničen samo na političke lidere. Na njemu također nalazimo mnoge čelnike privatne industrije, uključujući Billa Gatesa iz Microsofta, Jeffa Bezosa iz Amazona, Richarda Bransona iz Virgina i Chelsea Clinton iz Zaklade Clinton. Ponovno, svi oni izrazili su podršku globalnom odgovoru na pandemiju, a mnogi su od tih istih mjera požnjeli ogromnu dobit.
Wolff vjeruje da su ljudi koji stoje u pozadini WEF-a i škole Globalnih lidera oni koji zapravo određuju tko će postati politički lideri, iako naglašava kako ne vjeruje da sam Schwab donosi te odluke, već je samo posrednik. Nadalje ističe da bivši polaznici škole ne uključuju samo Amerikance i Europljane, već također ljude iz Azije, Afrike i Južne Amerike, što pokazuje njezin doista globalni doseg.
Godine 2012., Schwab i WEF osnovali su još jednu instituciju, “Zajednicu globalnih oblikovalaca” (Global Shapers Community), koja okuplja one mlađe od 30 godina iz cijelog svijeta koje su identificirali kao potencijalne lidere. Do danas je kroz ovaj program prošlo otprilike 10.000 sudionika i oni redovito održavaju sastanke u 400 gradova. Wolff vjeruje da je to još jedan poligon na kojem se biraju, provjeravaju i dotjeruju politički lideri prije nego se pozicioniraju u svjetski politički aparat.
Wolff ističe da vrlo malo diplomaca navodi školu Globalnih lidera u svojim životopisima. Kaže da je to vidio samo u jednom slučaju: naime kod njemačkog ekonomista Richarda Wernera, koji je poznati kritičar establišmenta. Wolff sugerira kako se čini da škola u svoje redove voli uključiti čak i kritičare sustava, budući da je drugo ime među njezinim diplomcima ono Gregora Hackmacka, njemačkog šefa Change.org, koji je bio u generaciji 2010. Wolff vjeruje da je to zato što se organizacija želi prikazati kao poštena i uravnotežena, iako također želi osigurati da njezini kritičari budu kontrolirana oporba.
Druga stvar koja je zajednička diplomcima Globalnih lidera jest to što većina njih imaju vrlo oskudne životopise osim njihovog sudjelovanja u programu prije nego što su bili uzdignuti na položaje moći, što može ukazivati da to da je njihova povezanost sa Schwabovim institucijama odlučujući čimbenik u pokretanju njihovih karijera. To je najočitije kad se diplomci škole suoče s pitanjima o kojima nisu unaprijed obaviješteni, a njihova borba da dođu do odgovora često je više nego očita. Wolff tvrdi da je njihova uloga samo da djeluju kao glasnogovornici onih govornih točaka o kojima oni u sjeni žele da se raspravlja u javnoj raspravi.
Schwabovi “Da” ljudi u akciji
S obzirom na sve veće nezadovoljstvo s mjerama za borbu protiv Covid-a koje provode diplomci škole koji su sad nacionalni lideri, Wolff vjeruje kako je moguće da su ti ljudi odabrani zbog svoje spremnosti da rade sve što im se kaže, te da su predodređeni za neuspjeh kako bi se naknadna reakcija mogla iskoristiti u svrhu opravdavanja stvaranja novog globalnog oblika vlasti. Doista, Wolff napominje da su političari s jedinstvenim osobnostima i snažnim, originalnim stajalištima postali prava rijetkost, te da je prepoznatljiv karakter nacionalnih vođa posljednjih 30 godina njihova krotkost i privrženost strogoj globalističkoj liniji diktiranoj odozgo. To je bilo osobito izraženo u odgovoru većine zemalja na pandemiju, u kojem su političari koji do prije dvije godine nisu ništa znali o virusima odjednom proglasili da je Covid teška zdravstvena kriza koja opravdava zatvaranje ljudi u njihove domove, zatvaranje njihovih poduzeća i uništenje čitavih ekonomija.
Teško je utvrditi na koji način škola točno funkcionira, ali Wolff je uspio nešto naučiti o tome. U početnim godinama škole, ona uključuje sastanke članova svakog razreda nekoliko puta tijekom godine, uključujući desetodnevnu “obuku za rukovodioce” na Harvardskoj poslovnoj školi. Wolff vjeruje da diplomci, upoznajući svoje kolege iz razreda i postajući dio šire mreže, potom uspostavljaju kontakte na koje se oslanjaju u kasnijoj karijeri. Danas školski program uključuje tečajeve koji se nude tijekom pet godina u nepravilnim intervalima, koji se u nekim slučajevima mogu preklapati s počecima političke ili ‘profesionalne karijere nekih polaznika — što znači da će redovito posjećivati Davos. Emmanuel Macron i Pete Buttigieg su, na primjer, izabrani u školu prije manje od pet godina, što znači da je moguće da su redovito pohađali programe vezane uz Mlade globalne lidere dok su bili na političkoj dužnosti, a možda ih pohađaju još i danas.
Svjetska mreža bogatstva i utjecaja
Diplomci škole Mladih globalnih lidera i Globalnih lidera sutrašnjice prije njih, nalaze se u dobroj poziciji s obzirom da imaju pristup WEF-ovoj mreži kontakata. Trenutačni upravni odbor WEF-a uključuje istaknute osobe poput Christine Lagarde, bivše direktorice Međunarodnog monetarnog fonda i sadašnje predsjednice Europske središnje banke; Jordansku kraljicu Raniu, koju je Forbes rangirao kao jednu od 100 najmoćnijih žena na svijetu; i Larryja Finka, izvršnog direktora BlackRocka, najveće međunarodne korporacije za upravljanje ulaganjima koja upravlja s približno 9 bilijuna dolara godišnje. Prateći veze između diplomaca škole, Wolff tvrdi da možete vidjeti kako se oni i dalje oslanjaju jedni na druge za podršku svojim inicijativama dugo nakon sudjelovanja u programima Mladih lidera.
Wolff vjeruje da mnoga elitna sveučilišta igraju ulogu u procesu koji je odredio WEF i da ih više ne treba promatrati kao institucije koje djeluju izvan polja politike i ekonomije. On navodi primjer Harvardske poslovne škole, koja svake godine od donatora prima milijune dolara, kao i Harvardske škole javnog zdravlja, koja je preimenovana u Harvardsku T. H. Chan školu javnog zdravlja nakon što je primila 350 milijuna dolara od hongkonškog milijardera Geralda Chana. Isto vrijedi i za Johns Hopkins školu javnog zdravlja koja je postala Johns Hopkins Bloomberg škola javnog zdravlja nakon što je medijski mogul Michael Bloomberg 2018. godine školi donirao 1,8 milijardi dolara.
Wolff navodi da utjecaj WEF-a daleko nadilazi one koji su prošli programe Globalnih lidera i Globalnih oblikovalaca, buduće da je broj ljudi koji sudjeluje na godišnjim konferencijama u Davosu mnogo veći od onoga što mnogi pretpostavljaju; spominje kako je obaviješten da svake godine otprilike 1.500 privatnih zrakoplova dovodi sudionike na događaj, preopterećujući švicarske zračne luke.
Savez Velikog biznisa i vlada
Glavni cilj WEF-ovih aktivnosti, vjeruje Wolff, je olakšati i nastaviti suradnju na visokoj razini između velikih kompanija i nacionalnih vlada, što već vidimo da se događa. Viviane Fischer, još jedna sudionica Corona Committee podcasta, ističe da britanska tvrtka Secro obrađuje migrante za britansku vladu i također upravlja zatvorima diljem svijeta, među svojim brojnim drugim aktivnostima. Međunarodni doseg farmaceutske industrije je također značajan: Wolff spominje da je, na primjer, bivši član Globalnih lidera Bill Gates dugo poslovao s Pfizerom, jednim od glavnih proizvođača kontroverznih mRNA cjepiva protiv Covid-a, putem javnozdravstvenih inicijativa svoje Zaklade u Africi puno prije početka pandemije. Možda ne slučajno, Gates je postao jedan od najistaknutijih pobornika zaključavanja i Covid cjepiva otkako su postala dostupna, a Wall Street Journal je izvijestio kako je njegova zaklada zaradila otprilike 200 milijardi dolara u “društvenim beneficijama” od distribuiranja cjepiva prije nego što je pandemija uopće počela. Možemo samo zamisliti koliko je njegov profit od cjepiva danas.
Digitalna tehnologija, koja se sad sveprožimajuća, također igra istaknutu ulogu u globalnom dizajnu elita. Wolff ističe da je BlackRock, koji vodi bivši alumnus Globalnih lidera Larry Fink, trenutačno najveći savjetnik središnjih banaka, a također već više od trideset godina prikuplja podatke o svjetskom financijskom sustavu te nedvojbeno razumije kako sustav radi bolje od samih središnjih banaka.
Wolff vjeruje kako je jedan od ciljeva trenutačnih politika koje provode mnoge vlade uništiti poslovanje malih i srednjih poduzeća kako bi multinacionalne kompanije sa sjedištem u Sjedinjenim Državama i Kini mogle posvuda monopolizirati poslovanje. Amazon, koji je donedavno vodio alumnus Globalnih lidera Jeff Bezos, ostvario je naročito enormne profite kao rezultat mjera izolacija koje su devastirale srednju klasu.
Wolff tvrdi da je krajnji cilj ove dominacije velikih platformi uvođenje digitalne bankovne valute. U samo nekoliko posljednjih mjeseci, kineski Međunarodni financijski forum, koji je sličan WEF-u, predložio je uvođenje digitalnog juana, koji bi zauzvrat mogao biti internacionaliziran putem valutne mreže temeljene na Diem blockchainu. Zanimljivo je da je Diem nasljednik Libre, kriptovalute koju je prvi najavio Mark Zuckerberg, ukazujući da se trenutačno raspravlja o globalnoj valuti koja će nadmašiti moć dolara ili juana i koja će biti upravljana suradnjom kineskih, europskih i američkih poslovnih mreža. Nadzorni odbor Međunarodnog financijskog foruma uključuje imena poput Christine Lagarde iz WEF-a; Jean-Claudea Tricheta, bivšeg predsjednika Europske središnje banke; i Horsta Köhlera, bivšeg čelnika Međunarodnog monetarnog fonda.
Wolff nadalje objašnjava da su zaključavanja i kasniji paketi spasa viđeni diljem svijeta u posljednje dvije godine doveli mnoge nacije na rub bankrota. Kako bi izbjegle ekonomsku katastrofu, vlade svijeta pribjegle su povlačenju 650 milijardi posebnih prava vučenja ili SDR-a, dopunske devizne rezerve kojom upravlja Međunarodni monetarni fond. Kad naposljetku dođe na naplatu, to će te iste vlade dovesti u tešku situaciju, zbog čega je moguće da je uvođenje digitalne valute postalo iznenadni prioritet — a možda je i sve ovo vrijeme bila prikrivena svrha zaključavanja.
Wolff kaže da se dvije europske zemlje već pripremaju za početak korištenja digitalne valute: Švedska i Švicarska. Možda nije slučajno , ali Švedska nije imala gotovo nikakva ograničenja zbog pandemije, a Švicarska je poduzela samo vrlo blage mjere. Wolff vjeruje da je razlog tome što te dvije zemlje nisu trebale uništiti svoje ekonomije putem mjera zaključavanja jer su već bile spremne početi koristiti digitalnu valutu prije pandemije. Tvrdi da se možda sprema novi krug zaključavanja koja će dokrajčiti svjetske ekonomije, što će dovesti do velike nezaposlenosti, a kao rezultat toga doći će do uvođenja univerzalnog osnovnog dohotka i uporabe digitalne valute kojom upravlja središnja banka. Ova će valuta možda biti ograničena, u smislu na što je pojedinci mogu potrošiti i u kojem vremenskom periodu se mora potrošiti.
Nadalje, Wolff ukazuje kako je inflacija koja se trenutačno viđa u svijetu neizbježna posljedica činjenice da su nacionalne vlade, nakon što su uzele zajmove od središnjih banaka, u manje od dvije godine u globalnu ekonomiju uvele otprilike 20 bilijuna dolara. Dok su prijašnji paketi spašavanja bili usmjereni na tržišta, ovaj posljednji krug završio je u rukama običnih ljudi i kao rezultat toga podigao je cijene proizvoda na koje obični ljudi troše svoj novac, poput hrane.
Demokracija je otkazana
Konačni zaključak koji se iz svega ovoga može izvući, prema Wolffu, jest da se demokracija kakvu smo poznavali tiho ušutkava i da je, iako se čini da se u našim zemljama održava privid demokratskih procesa, činjenica da ispitivanje na koji danas funkcionira upravljanje diljem svijeta pokazuje da elita super-bogatih i moćnih pojedinaca učinkovito kontrolira sve što se događa u politici, što je naročito vidljivo u vezi odgovora na pandemiju.
Najbolji način za borbu protiv njihovih planova, kaže Wolf, je jednostavno educirati ljude o tome što se događa i da shvate da je priča o “superopasnom virusu” laž koja je osmišljena kako bi ih izmanipulirala da prihvate stvari koje su u suprotnosti s njihovim vlastitim interesima. Ako samo 10% običnih građana postane toga svjesno i odluči poduzeti nešto, to bi moglo osujetiti planove elite i možda otvoriti prozor običnim građanima da ponovno preuzmu kontrolu nad vlastitom sudbinom.
