Facebook kontrolira čak do 80% prometa na društvenim medijima. To znači da ima moć brisanja razgovora, prebacivanja narativa i kontroliranja načina na koji ljudi međusobno razgovaraju.
Sa 190 milijuna korisnika u SAD-u, monopol društvene mreže ima veću kontrolu nad onim što ljudi vide od svih ostalih medija zajedno. A sad Facebook počinje postavljati neke vrlo zabrinjavajuće političke aktiviste u svoj Nadzorni odbor koji će odlučivati o tome kako cenzurirati.
“Možete zamisliti nekakvu vrstu strukture, gotovo poput Vrhovnog suda, koju sačinjavaju neovisni ljudi koji ne rade za Facebook, koji na kraju donose konačnu odluku o onome što bi trebao biti prihvatljivi govor u zajednici koja odražava društvene norme i vrijednosti ljudi iz čitavog svijeta”, opisao je Odbor šef Facebooka Mark Zuckerberg.
Kako izgleda Facebookov Vrhovni sud cenzure kad ga pogledamo izbliza?
Samo četvrtina Nadzornog odbora potječe iz Sjedinjenih Država. To znači da tri četvrtine cenzorskog suda dolazi iz zemalja bez Prvog amandmana. Dok ljudi izvan Sjedinjenih Država možda vjeruju u određene vrste slobodnog govora, politički govor u ovoj zemlji određivat će odbor koji se uglavnom sastoji od ljevičarskih političkih aktivista iz Trećeg svijeta.
A čak je i tamo ravnoteža sumnjivo nakošena.
Troje od 20 članova odbora su muslimani ili dolaze iz muslimanskih zemalja. Samo jedan član odbora je hindus. S obzirom na činjenicu da postoji otprilike 1,1 milijarda hindusa i 1,8 milijardi muslimana, Facebookov Nadzorni odbor favorizira muslimane na štetu hindusa.
S obzirom na pritisak islamista i njihovih saveznika na cenzuriranje indijskih hinduskih političkih pokreta i organizacija za građanska prava koje se bore protiv islamskog nasilja, ovo je zabrinjavajuća činjenica.
Nadzorni odbor ima samo jednog azijskog člana na otprilike 1,8 milijardi ljudi.
Od 3 muslimanska državljana, Kyle Shideler iz Centra za sigurnosnu politiku napominje da je Tawakkol Karman bila najviši vođa skupine povezane s Muslimanskim bratstvom i vezama s Al Qaidom.
“Bratstvo je pokret koji se bori za slobodu”, napisala je Karman o organizaciji čiji su vođe pozivali na ubojstvo Židova i čija povijest uključuje suradnju s nacistima.
“Budući da je integralni dio ove regije, Bratstvo je to koje će vladati Rijadom i Abu Dabijem”, predviđala je.
Facebook je dodao islamistkinju koja vjeruje da će teokracija vladati regijom i zadužio je za utvrđivanje politika moderiranja sadržaja za čitavi planet. Članica usklađena s nasilno bigotnom organizacijom će pomoći Facebooku nadzirati “govor mržnje”.
Što će se dogoditi s bivšim muslimanima i sekularnim aktivistima u muslimanskim zemljama pod ovakvom postavom?
Te brojke jasno ukazuju da Odbor nije proporcionalan broju stanovnika i unatoč njegovoj međunarodnoj strukturi, on odražava političke agende Facebookovog lijevo naklonjenog vodstva.
Prvi član, po abecedi, voditelj je programa u Inicijativi Otvorenog društva, dijelu globalnog političkog carstva nevladinih organizacija Georgea Sorosa. Nema naznaka da će Sorosev zaposlenik odstupiti od svoje uloge, tako da će, usprkos [Zuckerbergovim] prethodnim sukobima s radikalnim milijarderom, George Soros učinkovito kontrolirati jedno mjesto u Facebookovom Nadzornom odboru.
Najmanje jedno.
Andras Sajo je obnašao dužnosti u organizacijama Otvorenog društva, uključujući Upravnom odboru Pravosudne inicijative Otvorenog društva i navodno je stari Sorosev prijatelj.
Helle Thorning-Schmidt sjedi u Upravnom odboru Soroseve Međunarodne krizne skupine zajedno s ekstremističkom milijarderom i njegovim sinom.
Maina Kiai sjedi u Savjetodavnom odboru Inicijative za ljudska prava Sorosevih Fondacija Otvorenog društva.
Čini se kako je Sudhir Krishnaswamy također imao koristi od stipendije Otvorenog društva. To nije neuobičajeno s obzirom na to da Nadzorni odbor u velikoj mjeri naginje prema nevladinim organizacijama s članovima iz Human Rights Watch i Amnesty International. Čak i ako ne ubrojimo članove koji su se samo pojavili na Sorosevim događajima ili koristili stipendije Sorosevih organizacija, četiri člana Nadzornog odbora duboko su uključena u Soroseve organizacije. A Soros je jasno izrazio neprijateljstvo prema slobodi govora, kao i svoje uvjerenje da konzervativce treba cenzurirati.
Soros je zahtijevao da bi Facebook “trebao odgovarati za sadržaj koji se pojavljuje ne njegovim stranicama” i požalio se da kompanija “ne uspijeva primjereno kažnjavati one koji šire lažne informacije”. Hoće li članovi Nadzornog odbora koji rade za Sorosa ili sjede u odborima njegovih organizacija štititi slobodu govora ili podržavati milijarderov križarski rat cenzuriranja opozicije?
Ako će Nadzorni odbor biti konačno odlučujuće tijelo za Facebookovu cenzuru, zašto ga sastaviti s toliko profesionalnih aktivista za ljudska prava koji nisu ni odvjetnici ni profesori? Sudovi ne pozivaju aktiviste da donose presude. To zato što aktivisti dolaze s agendama. A njihove agende možda uključuju osnaživanje, ali to je obično za malu i usko definiranu skupinu.
Oni su također rijetko neovisni, ali često financirani od strane milijardera s vlastitim agendama.
No, čak i akademski članovi Nadzornog odbora mogu biti represivni poput Sorosa.
Nicolas Suzor je napisao da “neutralnost” na platformama društvenih medija “stvara probleme” i da “neutralni alati koji ne uzimaju aktivno u obzir nejednakosti gotovo neizbježno dovode do povećanja nejednakosti”. Čak je sugerirao da bi se neslaganje s ljevičarskim stavovima oko globalnog zatopljenja moglo smatrati opasnim. “Rasizam, mizoginija i netrpeljivost, antivakserski sadržaj, dezinformacije, samopovrede i poricanje klimatskih promjena — sve to zahtijeva teške prosudbe o tome kad je govor jedne osobe štetan drugima.”
To bi trebalo zabrinuti svakoga čiji bi se govor jednog dana mogao naći pod napadom raznih Sorosa i Suzora.
Sumnjive tvrdnje da su neki oblici govora opasni koriste se za opravdavanje suzbijanja svega, od pro-life pogleda do podrške konzervativnih kandidata, od strane giganta društvenih medija. Trenutačni val cenzure opravdava se inzistiranjem da je konzervativni govor ili proizvod stranih dezinformacija (prijevara o Rusiji), da je medicinski opasan (suzbijanje političkih prosvjeda, neslaganje s politikama u vezi koronavirusa ili protivljenje pobačaju) ili da bilo koji uvredljivi govor koji vrijeđa skupinu politike identiteta uzrokuje nejednakost i psihološku štetu.
Kombinirajte to troje zajedno i dobivate cenzuru bilo kojeg političkog govora s kojim se ljevica ne slaže.
I, kao što pokazuje environmentalistička cenzura Michaela Moorea, čak ni doživotni ljevičari nisu imuni na orvelijanske političke ortodoksije koje gotovo preko noći žigosaju neke stavove anatemom.
(To je razlog zašto bi ljevičari možda mogli preispitati svoje odustajanje od liberalizma prije nego bude prekasno. Povijest pokazuje da je ideologija za koju postoji najveća vjerojatnost da će pročistiti ljevičare zbog ideološkog neslaganja samo ljevičarstvo.)
Facebook je uspostavio Nadzorni odbor kako bi outsourceao svoju cenzuru istodobno izbjegavajući odgovornost za njegovu represiju. Internetski gigant želi biti monopol i čeličnim stiskom kontrolirati tržište ideja, ali ne želi biti otvoren prema tržištu raznolikosti ideja.
To je totalitarna zabluda većine Big Tech divova koji žele korisnike pod vlastitim uvjetima.
Ispunjavanje odbora sa Sorosevim ortacima i raznim aktivistima za ljudska prava, digitalnim stručnjacima i svim ostalim vrstama ljudi koji troše svoje vrijeme pojavljujući se na panelima i držeći TED govore, način je kako Big Tech kompanije mogu imati svoje cenzurne ovce i novce. Nakon ovoga, kad će se konzervativci žaliti na cenzuriranje Facebooka, to neće biti krivnja Marka Zuckerberga.
Ali bit će.
Gdje su Trumpovi pristaše, Modijevi pristaše, Bolsonarovi obožavatelji, cionisti, budistički monasi iz Mianmara ili pripadnici bilo koje skupine koja se ne slaže s ljevicom u bilo kojem važnom pitanju?
Od skupina koje će najvjerojatnije biti cenzurirane, samo su islamisti dobili svog vlastitog predstavnika u Facebooku.
Vrhovni sud cenzure namješten je u korist cenzora i protiv cenzuriranih.
Facebook je sakupio vreću globalističkih ličnosti koje bi se na UN-ovoj konferenciji osjećale kao kod kuće (neki od njih su čak radili u ili za UN u nekom svojstvu) i stavio ih kao nadležne za utvrđivanje onoga što se može reći milijardama ljudi diljem svijeta.
I bezbrojnim milijunima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Sjedinjene Države imaju zadatak zaštititi osnovne slobode svojih građana od uplitanja vlade, stranih vlada ili bilo koje sile toliko moćne da može jednostrano blokirati bilo koji dio Povelje o pravima. Big Tech monopoli poput Googlea, Amazona i Facebooka predstavljaju jedinstvenu prijetnju neotuđivim pravima među kojima su “život, sloboda i potraga za srećom”, za čiju je zaštitu “vlada uspostavljena među ljudima”.
To je uloga koju je Jefferson namijenio vladi u svojoj Deklaraciji o neovisnosti.
Vlade drže vlast “pristankom onih kojima upravlja” koji mogu glasati i ukloniti bilo koju vladu. Facebook bi želio da mislimo kako će njegove moći za cenzuru proizaći iz gomile globalističkih aktivista i ljevičarskih profesora prava. Niti jedan pojedinac ili skupina nema moć zaustaviti Facebookov monopol nad društvenim medijima. Postao je previše bogat i moćan.
Samo naša vlada može ispuniti svoju ulogu vraćanjem naše slobode govora i slušanja.
U protivnom će sav politički govor koji ne dolazi s lijeve strane biti izbrisan s javnog trga. Ako je postojalo imalo sumnje o tome, Facebookov Vrhovni sud cenzure je to razriješio.
Daniel Greenfield je istraživački novinar i pisac koji se usredotočuje na radikalnu ljevicu i islamski terorizam.
