IBRAHIM: Islamsko seksualno porobljavanje bijelih žena

Raymond Ibrahim

FrontPageMag

Prošle je godina politička stranka u Njemačkoj izazvala kontroverzu nakon što je koristila sljedeću sliku u svojoj predizbornoj kampanji kako bi ilustrirala jedan od razloga zašto je protiv imigracije.

Naslikana u Francuskoj 1866. godine i nazvana “Tržnica robljem”, slika je opisana kao da “prikazuje crnog, naizgled muslimanskog trgovca robljem koji izlaže golu mladu ženu s mnogo svjetlijom puti skupini muškaraca za pregled”, vjerojatno u Sjevernoj Africi.

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postavila je nekoliko plakata na kojima se nalazila ova slika uz prateći slogan: “Kako Europa ne bi postala Eurabija.” Mnogi su na obje strane Atlantika bili “uznemireni” ovakvom uporabom; čak je i američki muzej u kojem se nalazi originalna slika poslao pismo AfD-u u kojem “inzistira da prestanu i odustanu od korištenja ove slike” (iako je ona u javnom vlasništvu).

Objektivno govoreći, dotična slika “Tržnica robljem” portretira stvarnost koja se beskonačno mnogo puta odigravala tijekom stoljeća: afrički i bliskoistočni muslimani su dugo ciljali europske žene — u tolikoj mjeri da su tijekom stoljeća porobili milijune njih.

Ispostavilo se da postoji još nešto — još jedan medij osim pisanja — koji dokumentira ovu stvarnost: nebrojeno više slika od one u pitanju koje pričaju o otmici, trgovini i seksualnom porobljavanju europskih žena; sveukupno još više ističu sveprisutnost i ozloglašenost ovog fenomena. Doista, to je bila toliko poznata tema da su se za nju specijalizirali mnogi umjetnici i slikari devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća, često na temelju vlastitih svjedočenja očevidaca. (Kao što jedna umjetnička galerija navodi, “Mnogi … od najvažnijih slikara osobno su putovali [u muslimanski svijet], a ono što su slikali temeljilo se na skicama koje su napravili tijekom tih posjeta…)

U nastavku je samo 20 takvih slika (a ima ih još puno više). Osim imena umjetnika, godine slikanja i, gdje je to moguće, naziva — informacija koju je često teško utvrditi — svoje sam primjedbe ograničio na važna pojašnjenja, uglavnom u prvih nekoliko slika, ostavljajući ostatak da govori sam za sebe.

Bugarske mučenice“, Konstantin Makovski, 1877. godine. Ona prikazuje događaje iz godine ranije, kad su neregularni osmanski vojnici (takozvani bašibozuci ili “lude glave”) silovali i masakrirali kršćanske žene iz Bugarske i njihovu djecu. Američki novinar MacGahan, koji je izvještavao iz Bugarske, napisao je sljedeće o ovom incidentu: “Kad je muhamedanac ubio određeni broj nevjernika, on je siguran za Raj, bez obzira na to kakvi njegovi grijesi bili… Obični musliman shvaća ovo pravilo u širem smislu, također računajući žene i djecu… Bašibozuci, kako bi povećali broj, rasparali bi utrobe trudnim ženama i ubijali nerođenu djecu.”

Otmica hercegovačke žene“, Jaroslav Čermak, 1861. godine. Iz službenog opisa muzeja: “Uznemirujuća i iznimno izazovna, ona prikazuje bijelu, nagu kršćanku koju iz njezinog sela otimaju osmanski plaćenici koji su ubili njezinog muža i dijete.”

Otmica“, Eduard Ansen-Hofmann (1820.-1904.)

Tržnica robljem“, Otto Pilny, 1910. godine

Oteta“, Eduard Ansen-Hofmann (1820.-1904.)

Namona“, Henri Tanoux, 1883. godine

Gorki napitak ropstva“, Ernest Norman, 1885. godine

Novo prispjeće“, Giulio Rosati (1858.–1917.)

Nova ropkinja“, Eduard Ansen-Hofmann (1820.-1904.)

Pregled robova“, Ettore Cercone, 1890. godine

Trgovac robovima“, Otto Pilny, 1919. godine

Tržnica robljem“, Eduard Ansen-Hofmann, 1900. godine

Pregovori u trgovini robljem“, Fabio Fabbi (1861.-1946.)

Bijelo ropstvo na Istoku — Odlazak na tržnicu robova“, Harper’s Weekly, travanj 1875. godine

Novi dolazak“, Eduard Ansen-Hofmann (1820.-1904.)

Srpska konkubina“, Jean-Joseph Benjamin-Constant, 1876. godine

Tržnica robljem“, Émile Jean-Horace Vernet, 1836. godine

Tržnica robljem“, Jean-Leon Gerome, 1871. godine

Haremska zarobljenica“, Eisenhut Ferencz, 1903. godine

Prizor iz harema“, Fernand Cormon, 1877. godine

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here