Mainstream mediji bombardiraju Zapadne zemlje s vijestima o potrebi ukidanja plastike iz naših dnevnih života kako bi zaštitili okoliš, fokusirajući se na svjetske oceane.
Ali za koliko te plastike je zapravo kriv Zapad?
Lako je vidjeti kampanje za podizanje svijesti o zarobljenim životinjama u svim vrstama smeća, želeći učiniti nešto kako bi se takve stvari spriječile u budućnosti.
Shocking Images Of Marine Life Being Suffocated Highlight The Problem Of Plastics In The Oceanhttps://t.co/lDDIPXjddW pic.twitter.com/s3cVbHJCSu
— IFLScience (@IFLScience) March 22, 2019
U posljednje vrijeme, mainstream mediji bili su u križarskom ratu protiv užasa plastike u razvijenim zemljama, usmjeravajući svoj bijes na predmete za jednokratnu upotrebu poput plastičnih vrećica i plastičnih slamki.
No, jesu li propovijedali pravoj publici?
Ukratko — ne. Ako žele da njihova kampanja bude doista učinkovita, slogani bi trebali biti na mandarinskom, hindu ili nekom afričkom jeziku.
Prije svega, odlaganje otpada u Zapadnim zemljama (kao i u drugim razvijenim zemljama poput Japana i Južne Koreje) tretira se mnogo različitije nego u zemljama u razvoju na kontinentima poput Afrike i Azije.
Čak ni nadolazeće zemlje poput Indije, Kine ili Brazila ne tretiraju ili recikliraju svoj otpad jednako kao i njihovi zapadni kolege, s tim da je Brazil zemlja koja je malo bolja u tretiranju i recikliranju jednokratnih predmeta.
Godine 1998., bilo je samo nekoliko zemalja koje su pazile ili koje su si mogle priuštiti recikliranje svog čvrstog otpada. Većina recikliranog otpada u Zapadnim zemljama otpadalo je na zemlje poput SAD-a, Kanade, europskih zemalja, Australije, Novog Zelanda, kao i nekoliko zemalja istočne Azije poput Japana i Južne Koreje.
Recikliranje je dosta evoluiralo u posljednjih 15-20 godina, ali Zapadne zemlje još uvijek predvode u tretiranju i ponovnoj uporabi plastike, stakla, kartona ili papira, daleko ispred bilo koje latinoameričke, azijske ili afričke zemlje.
Dvije od deset najzagađenijih rijeka na planetu nalaze se u Africi, Niger i Nil, dvije u južnoj Aziji, Ind i Ganges, a ostalih šest je u istočnoj i jugoistočnoj Aziji. 95% plastičnog zagađenja svjetskih oceana dolazi samo iz tih 10 rijeka.
Dakle, koje zemlje najviše zagađuju naše oceane s plastikom i uništavaju naš ekosustav i morski život?
Pa, odgovor je, prije svega, azijske zemlje, na čelu s Kinom koja je daleko najveći zagađivač na planetu, a slijede je jugoistočna Azija i pacifičke zemlje poput Indonezije, Filipina, Vijetnama te Tajlanda i Malezije.
Iako je gledanje kornjače sa slamčicom u nosu ili morskih lavova u plastičnim vrećama tužno, ono je daleko od stvarnosti.
Istraživači su došli do zaključka da ono što najviše zarobljava životinje je oprema za ribolov, mnogo, mnogo opreme za ribolov.
Prikazani podaci su jasni, nacije zemalja Trećeg svijeta su daleko najveći zagađivači naših svjetskih oceana, zbog njihove loše infrastrukture i nedostataka objekata za tretiranje otpada.
A ako želite pomoći životinjama kako ne bi ostale zarobljene, način na koji to možda najbolje možete učiniti jest zagovaranje politika koje bi kažnjavale komercijalne ribare koji ostavljaju ili bacaju mreže i ostalu opremu u vodu.
