Čini se kako se tijekom svake krize pojavljuju lude tvrdnje o životinjama.
Sjećate se viralne slike morskog psa kako pliva autocestom nakon što je uragan Harvey pogodio Texas 2017. godine? Bila je lažna, ali “vijesti” su se svejedno nadaleko proširile. Slične tvrdnje se iznose tijekom epidemije koronavirusa, izvijestio je National Geographic. Vrsta životinjskih “vijesti” za koju se čini kako nastavlja biti viralna tijekom karantena koronavirusa jest ideja da životinje prosperiraju bez ljudi i vraćaju se na mjesta iz kojih su protjerana zbog razvoja.
To je mokri san ljubitelja prirode, ali viralne priče koje preplavljuju internet nisu istinite.
Jedna priča potječe iz tweeta jedne jedine osobe koja je tvrdila da su kanali u Veneciji čišći nego ikad i da su se u njih vratili labudovi sad kad ih ljudi ne koriste za putovanje. Iako je voda čišća zbog nedostatka aktivnosti u kanalu, labudovi u viralnoj fotografiji “redovito se pojavljuju u kanalima Burana, malog otoka na većem venecijanskom metropolitanskom području, gdje su snimljene fotografije”, izvijestio je National Geographic.
Što se tiče viralne tvrdnje da su delfini viđeni u kanalima Venecije, National Geographic je također imao loše vijesti: “‘Venecijanski’ delfini snimljeni su u luci na Sardiniji, u Sredozemnom moru, stotinama milja daleko.”
Treća priča koja je postala viralna uključuje divlju tvrdnju da je 14 slonova došlo u selo u kineskoj provinciji Yunnan i popilo “30 kg” kukuruznog vina koje ih je toliko opilo da su se onesvijestili u obližnjem čajnom vrtu.
“Nitko nije shvatio odakle potječu fotografije pijanih slonova, ali kinesko izvješće razotkrilo je viralnu objavu: Iako su slonovi doista nedavno prošli kroz selo u kineskoj provinciji Yunnan, njihova prisutnost nije neuobičajena, oni nisu slonovi u viralnim fotografijama i nisu se napili i onesvijestili u čajnom vrtu”, izvijestio je National Geographic.
Osoba koja je objavila sliku labudova koji se “vraćaju” u venecijanske kanale priznala je da je napravila pogrešku i željala bi imati mogućnost ispravke tweeta, ali je poručila kako neće obrisati pogrešni tweet jer je “to osobni zapis za mene i ne bih ga željela obrisati”. Njezin tweet primio je više od milijun lajkova.
Više od National Geographica:
Paulo Ordoveza je web programer i stručnjak za provjeru slika koji vodi Twitter račun @picpedant, gdje razotkriva lažne viralne objave — i proziva one koji ih objavljuju. Iz prve ruke svjedoči “pohlepi za viralnošću” koja može potaknuti impuls za širenje dezinformacija. To je “predoziranje euforijom koja dolazi nakon što vidite da broj lajkova i retweetova raste u tisućama”, rekao je.
Dobivanje puno lajkova i komentara “daje nam neposrednu socijalnu nagradu”, rekla je Erin Vogel, socijalna psihologinja i postdoktorska suradnica na Sveučilištu Stanford. Drugim riječima, oni nas čine da se osjećamo dobro. Studije su pronašle da objavljivanje na društvenim medijima daje privremeni poticaj samopouzdanju osobe.
Moral priče je u tome da se ne šire samo dezinformacije o koronavirusu, već se šire i lažne vijesti o mnoštvu vezanih tema.
