U Platonovoj “Apologiji”, grčki filozof citira Sokrata, koji vodi jedan od svojih poznatih razgovora s drugim filozofom, kako govori: “… niti jedan od nas dvojice ne zna ništa, niti što je dobro niti što je lijepo. Samo što ovaj misli da nešto zna, dok u stvari ne zna ništa, dok ja, budući da ništa ne znam, niti mislim da išto znam. Izgleda da sam doista samo u ovoj sitnici mudriji od njega: da ne mislim da znam ono što ne znam.”
Nažalost, “Sokratov paradoks” ne uči se previše u današnjim školama. I to je šteta, jer Sokrat — koji je bio prisiljen popiti smrtonosnu dozu kukute nakon što je bio optužen da ne vjeruje u “bogove države” — nas može puno toga naučiti o pravoj prirodi znanja.
Čini se kako neki još uvijek čitaju Sokratova djela. Poput Marcela Gleisera.
Gleiser je profesor fizike i astronomije, specijaliziran za kozmologiju, koji predaje na koledžu Dartmouth u New Hampshireu. 60-godišnji profesor rođen je u Rio de Janeiru i tamo predaje od 1991. godine.
U utorak, osvojio je nagradu Templeton, koja nagrađuje pojedince “koji su dali izniman doprinos afirmaciji duhovne dimenzije života, bilo uvidom ili praktičnim radovima”. Iako je nagrada sama po sebi lijepa, ona također dolazi uz 1,5 milijuna dolara — što je više nego dobivaju osvajači Nobelove nagrade.
Uvažena skupina — s prošlim osvajačima koji uključuju teologa Desmonda Tutua, Dalaj Lamu i sovjetskog autora Aleksandra Solženjicina — nagradila je Gleisera za njegov rad koji pokazuje da znanost i religija mogu koegzistirati. Iako je profesor agnostik, on, poput Sokrata, zna da jednostavno ne zna.
“Ateizam nije u skladu sa znanstvenim metodama”, rekao je Gleiser agenciji France Presse u ponedjeljak. “Ateizam je vjera u ne vjerovanje. Dakle, vi kategorički odbijate nešto protiv čega nemate dokaza.”
“Držat ću otvoreni um jer razumijem da je ljudsko znanje ograničeno”, rekao je Gleiser, prema Yahoo News.
Gleiser se usredotočio na paralele u znanosti i religijskom traženju odgovora o podrijetlu svemira i života, ističući da “svatko želi znati kako je nastao svijet”. Ovo pitanje potiče i, kako Gleiser tvrdi, potencijalno ujedinjuje znanost i religiju. Ali znanost, kaže on, ima svojih granica.
“Znanost može dati odgovore na određena pitanja, do određene mjere”, rekao je Gleiser, izvješćuje Yahoo. “Ovo je već dugo poznato u filozofiji, a naziva se problemom prvog uzroka: zaglavljeni smo.”
Za one koji vjeruju da je Zemlja doslovno stvorena u šest dana, Gleiser je podijelio nekoliko svojih misli. “Oni pozicioniraju znanost kao neprijatelja … jer imaju vrlo zastarjeli način razmišljanja o znanosti i religiji u kojoj svi znanstvenici pokušavaju ubiti Boga”, rekao je.
“Znanost ne ubija Boga.”
