Više od 150.000 ljudi izašlo je na ulice u čast žrtvama pokolja na Tiananmenskom trgu u Hong Kongu u ponedjeljak navečer, u bdjenju koje je organizirano kako bi obilježilo 30. godišnjicu smrtonosnog obračuna kineske vlade s disidentima.
Savez za potporu patriotskim demokratskim pokretima Kine Hong Konga sponzorirao je događaj, koji se održava svake godine. No, ove godine, bdjenje je imalo posebno značenje. Prošlo je točno 30 godina od tog krvavog dana, kad je kineska vlada poslala vojsku, uključujući bataljun tenkova, kako bi ugušila studentske prosvjede koji su privukli veliku pažnju svjetskih medija.
South China Morning News izvješćuje da organizatori vjeruju kako je događaj obilježilo 180.000 ljudi koji su u tišini hodali hongkonškim Victoria parkom, od kojih su neki izbjeglice ili djeca izbjeglica koji su napustili Kinu nakon krvavog odgovora kineskih vlasti. Majke i očevi studenata ubijenih u masakru također su navodno prisustvovali događaju.
Kineski državni mediji izvijestili su o puno manjem broju onih koji su nazočili događaju, navodeći kako je bilo manje od 40.000 ljudi.
U Kini, komemoracija je poprimila puno drugačiji ton. Pokolj na Tiananmenskom trgu bio je na mjestu događaja obilježen “zidom šutnje i dodatnim snagama sigurnosti”, prema AFP-u.
“Policija je provjeravala osobne iskaznice svakog turista i putnika koji su izlazili iz podzemne željeznice u blizini Tiananmenskog trga”, izvijestila je medijska kuća. “Stranim novinarima nije uopće bio dopušten ulazak na trg, a policija ih je također upozorila protiv fotografiranja. Dužnosnici su jednom novinaru rekli da bi ‘nezakonito ponašanje medija’ moglo utjecati na obnovu viza.”
AFP također izvješćuje da je kineska vlada uhitila nekoliko disidenata uoči obljetnice, uklonila live streamove na internetu i u nekim dijelovima zemlje ukinula pristup internetu kako obični kineski građani ne bi mogli pristupiti informacijama u vezi toga dana.”
Prema službenim brojkama, prosvjedi 1989. godine, koji su trajali tri tjedna prije nego što je kineska vlada svojim vojnim snagama izdala naredbu za gušenje prosvjeda, ostavili su oko 1.000 do 3.000 mrtvih. Kineski vojnici tjerali su i ubijali disidente — većinom studente — nasumice pucali u gomilu i ubadali ranjene bajunetima prije nego su mogli pobjeći. U jednom osobito snažnom televizijskom momentu, mladi kineski student stao je ispred skupine tenkova koji su napredovali trgom.
Sudbina studenta još uvijek nije razjašnjena.
Čini se kako nedavno otkriveni dokumenti ukazuju na to da je reakcija vojske bila još gora nego je prvotno prijavljeno. Independent tvrdi da “novo otkriveni dokumenti” — tajni britanski telegrami poslani iz Kine nadređenima u inozemstvu — stavljaju broj žrtava na više od 10.000 i opisuju užase pokolja na Tiananmenskom trgu u grafičkim detaljima. Studenti su upucani i ubadani bajunetima, a oni koji su stajali ispred tenkova bili su više puta pregaženi. “Buldožeri” su skupljali ostatke tijela studenata, a ono što je preostalo bilo je “spaljeno i potom vodom isprano u kanalizaciju”.
Nakon trideset godina, uvjeti se nisu poboljšali. Iako su Kinezi početkom 2000-ih na kratko vidjeli ekspanziju društvenih sloboda, novo vodstvo je učinilo nadzor i kontrolu nad stanovništvom glavnom preokupacijom. Čak se i Hong Kong, mjesto na kojem su održani prosvjedi u ponedjeljak navečer, suočava sa zahtjevima za izručenja od strane kineske vlade, koji bi mogli prisiliti administratore Hong Konga da izruče političke disidente koji svoje operacije usmjeravaju s mnogo liberalnijeg otoka.
